Gori drvena građa, dakle krupni otpad koji je zbrinut i izdvojen", bile su prve informacije koje su servirane građanima Zagreba nakon što je u srijedu 24. srpnja popodne planuo veliki požar na odlagalištu u Jakuševcu.

Gradonačelnik Milan Bandić i pročelnik Gradskog ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavle Kalinić odmah su se pojavili na gradskom smetlištu i građane uvjerili da nikakve opasnosti nema. I ovaj put su gadno lagali, jer su prve fotografije s požarišta jasno pokazale da ne gori samo krupni drveni otpad, nego da gore i plastika i madraci, a građani nikad neće saznati što su sve udisali tijekom noći i idući dan ujutro.

Jakuševac "Zatrovan zrak u Zagrebu spasili bi kiša i vjetar"

Renato Petek, vijećnik u Skupštini Grada Zagreba već je u listopadu prošle godine kritizirao politiku zbrinjavanja otpada koju provodi Milan Bandić. 

"Tri su problematična segmenta kad govorimo o ovoj temi. U konkretnom slučaju - to je izvještavanje Zagrepčana o ovoj opasnosti, drugi segment je ekološki, a treći je način na koji Zagreb zbrinjava krupni otpad", kaže Petek. No, kad se govori o Jakuševcu treba pojasniti neke termine. 

O odlagalištu otpada Jakuševac brine se zajednica tvrtki HIS, TIGRA, EKO-FLOR PLUS I C.I.A.K. i s njima je Bandić potpisao ugovor u listopadu 2018. godine, u iznosu od 245 milijuna kuna s PDV-om, a za Grad obavljaju poslove građenja, održavanja i upravljanja podsustavima odlagališta otpada Jakuševac. No kako je Petek već davno pitao - je li moralno da se o tome brinu ljudi od kojih su neki već sjedili na optuženičkoj klupi zajedno s Milanom Bandićem. No to je neka druga tema.

Ovaj put riječ je o površini na kojoj je planuo požar - a to je ploha u blizini odlagališta  i o kojoj brine tvrtka ZGOS d.o.o., koja posluje unutar Zagrebačkog holdinga. Ona je utemeljena 18. studenog 1998. godine s osnovnom zadaćom za vođenje pogona i sanacije zagrebačkog komunalnog odlagališta otpada Prudinec/Jakuševac. 

"Njihova je zadaća da prikupljaju glomazni otpad i odmah ga razvrstavaju i šalju oporabiteljima. No, kao što vidimo - taj otpad koji je gorio nije bio razvrstan. Tu je gorjela hrpa raznolikog otpada koji nije bio sortiran, pa su tako gorjeli i madraci i tepisi i drugi umjetni materijali. Tražili smo Institut za medicinska istraživanja da uzmu uzorke zraka s požarišta, tek treba vidjeti što su sve Zagrepčani udisali u posljednja skoro 24 sata", objašnjava Renato Petek. 

Odani ljudi Mikijeva četvorka: Tko su ljudi kojima Bandić psuje majku

"E, sad dolazimo do važnog segmenta problema, a to je zbrinjavanje otpada u Gradu. Taj krupni otpad odlaže se na veliku plohu koja s Jakuševcem nema veze i o njoj se, dakle brine ZGOS i Gradska čistoća. Požar se dakle dogodio na platou koji se nalazi uz Jakuševac i gorio je miješani krupni otpad koji nije bio adekvatno zbrinut niti razvrstan. No ono što zabrinjava je sustav. Grad dakle prikuplja krupni otpad, razsvrstava ga i dalje daje oporabitelju. U ovom slučaju ugovor ima g. Pripuz, odnosno njegova tvrtka Cezar, koja preuzima otpad, a Grad za deponij tog otpada plaća 660 kuna po toni. A glavno je pitanje zašto je ta ploha bila prenatrpana krupnim otpadom? To je pitanje na koje bi gradska vlast trebala odgovoriti. Kao i na pitanje zašto je gradski Vodovod u cisternama dovozio vodu vatrogascima za gašenje požara? Zar takvo odlagalište nemaju primjereni vodoopskrbni sustav za ovakve situacije? I zašto se vatrogasci nisu priključivali izravno na hidrante koji bi tamo trebali postojati, nego su ih opskrbljivali vodom na takav primitivan način?", pita se Petek. 

Problem je, kaže on, to i dokazati jer stanice za mjerenje kvalitete zraka koje je postavio Grad Zagreb, postoje posvuda, osim u Novom Zagrebu i u blizini Jakuševca.

"Najbliža mjerna postaja koju je postavio Grad je kod Autobusnog kolodvora. Ukupno u Zagrebu postoji devet mjernih stanica, ali one su u drugim dijelovima grada, i niti jedna nije u blizini Jakuševca. Zna se i zašto. Ali u Dugavama postoji mjerna stanica Instituta za medicinska istraživanja i ona je noćas bila u crvenom, a danas je u narančastom. Upozorava građane da što manje borave na otvorenom, da ne izvode van djecu, a isto vrijedi i za starije osobe s kroničnim bolestima", govori Renato Petek.

"Dovoljno je pogledati danas službene stranice Grada Zagreba. Na njima se reklamira bizarni program 'Ljeto na Savi', a na Facebook stranici više niti ne spominju požar nego popravljanje nekakvog asfalta. Ključnih podataka o kvaliteti zraka, koji se tiču zdravlja Zagrepčana, nema nigdje, a cijeli grad je obavijen dimom i smradom", kaže gradski vijećnik. 

Jozo Brkić Kako se obogatio Vasin brat, koji je unajmio pola Zagreba

Mirela Holly, bivša ministrica zaštite okoliša kaže da je Jakuševac doista i saniran po metodi tzv. sarkofaga, ali, kako kaže dalje od toga se nije ništa dogodilo.

"Problem je u tome što se nakon 2011. godine na Jakuševcu, nije smio više odlagati neobrađeni, odnosno tzv. neinertizirani otpad, a toga se Grad Zagreb nije pridržavao. Prema europskim direktivama postoji hijerarhija postupanja otpadom i otpad se ne smije odlagati na odlagališta ako mu nisu promijenjena svojstva, a to se zabranjuje upravo zato da bi se izbjegli ovakvi požari. Zagreb nažalost nije izgradio alternativu, niti ima centar za gospodarenje otpadom, nema ni postrojenje za termičku obradu otpada i zbog toga se na Jakuševac i dalje odlaže otpad iako je on trebao biti zatvoren 2012. godine", objasnila je Holly.

Na pitanje što je s odlagalištem otpada u Resniku u koje se obećavalo uložiti oko 1,2 milijarde kuna, Holly kaže da je postojao plan za odlagalište otpada za grad Zagreb i napravljena je studija utjecaja na okoliš, no nakon toga Bandić je prekinuo taj postupak, a Holly se prisjetila i zašto je to tako.

"Postupak je prekinut jer su bili u tijeku neki izbori, pa nije bilo pametno gubiti glasače. Vidimo da ni danas ne postoji politička volja da se to riješi jer nitko ne želi imati otpad u svom dvorištu, a budući da je Bandić stalno u nekakvim političkim utrkama, nije mu u interesu da to jednom zauvijek riješi. Drugi razlog je što u biznisu s otpadom ima jako puno različitih interesa i često se pogoduje različitim interesnim skupinama."

Sve Bandićeve izjave o Jakuševcu:

6. lipanj. 2000.

"Revizija projekta sanacije smetlišta Jakuševec te revizija korištenja 200 milijuna njemačkih maraka kredita Europske banke prioritetni su koraci koje namjeravam poduzeti kako bi se mogao ubrzati dovršetak radova na zagrebačkom odlagalištu." 

2001.

"Javno ću se spaliti na jakuševečkom smetlištu ako ga za četiri godine ne budem uspio sanirati." 

3. travanj. 2003.

"Trenutačno se preslaguje zadnji milijun kubika smeća od ukupno osam. To je smeće naslagano posljednjih nekoliko godina, a "najmlađe" smeće najviše smrdi jer se nije još razgradilo. Ruža vjetrova nosi smrad u sve dijelove grada, pa se moramo strpjeti svi, ne samo Jakuševčani, do konca listopada, kada završava sanacija." 

6. lipanj. 2003.

"Svaka kuna uložena u reciklažna dvorišta i posude vratit će nam se duplo." 

14. rujan. 2003.

"Europa može doći i vidjeti deponij uređen prema njenim standardima. Potrošit ćemo kubik drva za ovaj krijes, ali mi nećemo gorjeti." 

10. svibanj 2005.

"Do 2010. godine otpad će se spaljivati na Jakuševcu koji je uređen u skladu s najvišim europskim dostignućima, a do tada trebamo napraviti spalionicu, odnosno urediti termičku obradu otpada od koje ćemo imati i dodatnu korist – proizvodnju energije." 

1. prosinac 2005.

"Stanovnici tih naselja koji također plaćaju porez i prirez imaju pravo biti ravnopravni građani Zagreba." 

4. lipanj. 2007.

"U ljeto 2001. obećao sam da ćemo se 'skuriti' ako ne završimo prvu fazu gradnje, što smo uspješno završili prije rokova uz goleme uštede. To nam je ostala misao vodilja da taj projekt izguramo do kraja. Nećemo stati dok posljednji kamion ne ode iz Jakuševca". 

5. lipanj 2007.

"Pred raspisivanjem smo tendera za međunarodni natječaj za spalionicu. Učinit ćemo sve da izaberemo najmoderniju tehnologiju."

5. lipnja 2008.

"Ako do 2012. ne nađemo rješenje, negdje ćemo morati bacati smeće, a nećemo doživjeti Napulj."