Zamislite scenu: šetate ulicama Stockholma usred siječnja. Temperatura je duboko ispod nule, snijeg škripi pod čizmama, a dah vam se ledi u zraku. Prolazite pored kafića i vidite prizor koji bi većinu roditelja s Balkana, ali i iz SAD-a, natjerao da istog trena pozovu policiju ili socijalnu službu. Ispred kafića, parkiran je niz dječjih kolica. U njima, zamotane u debele slojeve vune, mirno spavaju bebe. Roditelja nema na vidiku; oni su unutra i piju kavu.

Ovo nije scena iz horor filma niti znak roditeljskog nemara. Ovo je svakodnevica u nordijskim zemljama – Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, pa i Finskoj. Za Skandinavce, spavanje na otvorenom, čak i na temperaturama koje dosežu -20 °C, nije ludost, već ključ zdravlja i čeličenja imuniteta od najranije dobi.

Duga tradicija spavanja na hladnoći, koju prakticiraju i vrtići gdje se redovi kolica mogu vidjeti u dvorištima dok djeca spavaju popodnevni san, ima duboko ukorijenjene razloge. I dok ostatak svijeta u nevjerici gleda fotografije zametenih kolica na Instagramu, znanost zapravo stoji na strani sjevernjaka.

Kulturološki šok i slučaj Anette Sørensen

Koliko je ova praksa strana ostatku svijeta, najbolje pokazuje slučaj iz 1997. godine koji je odjeknuo u medijima. Dankinja Anette Sørensen uhićena je u New Yorku zbog ugrožavanja djeteta jer je ostavila svoju bebu da spava u kolicima ispred restorana dok je ona bila unutra. Provela je 36 sati u zatvoru, a dijete su joj oduzele socijalne službe. Za nju je to bio najnormalniji postupak, no američki zakon i prolaznici to su vidjeli kao zlostavljanje.

U nordijskim zemljama roditelji vjeruju kako boravak na svježem zraku donosi brojne zdravstvene i razvojne prednosti. Glavni argument za ovu praksu leži u borbi protiv virusa i bakterija. Iako mnogi roditelji instinktivno drže djecu u zatvorenom kada zahladi, bojeći se prehlade, Skandinavci znaju da hladnoća sama po sebi ne uzrokuje gripu. Virusi i bakterije, naime, bujaju u zatvorenim, grijanim prostorima gdje je cirkulacija zraka loša.

Vrtići i škole često su legla zaraze upravo zato što veliki broj djece boravi u malom, zatvorenom prostoru. Istraživanja su pokazala da djeca koja provode više vremena vani, pa čak i spavaju na otvorenom, imaju manje dana bolovanja od svojih vršnjaka koji borave u klasičnim zatvorenim vrtićima.

Sjevernjaci se vode jednostavnom logikom: bolje je da dijete udiše čist, hladan zrak nego ustajali zrak pun mikroba u pretrpanoj sobi.

Znanost potvrđuje: Bebe spavaju duže i bolje

Osim imuniteta, ključni faktor je i kvaliteta sna. Marjo Tourula, istraživačica iz Finske, provela je opsežnu studiju o ovoj temi. Njezini rezultati potvrdili su ono što roditelji anegdotalno tvrde godinama.

Bebe su jasno spavale duže vani nego unutra - istaknula je Tourula.

Dok su drijemanja u zatvorenom trajala između jednog i dva sata, ona na otvorenom trajala su od sat i pol do čak tri sata. Hladan zrak, u kombinaciji s toplom odjećom koja stvara efekt povijanja (swaddling), pomaže bebama da utonu u dublji san bez opasnosti od pregrijavanja.

BIZARAN ZAPLET Ima li dobrovoljaca? Švedska traži tko će žlicom isprazniti 2260 tegli Nutelle

Studija provedena u gradu Oulu u sjevernoj Finskoj pokazala je da je idealna temperatura za spavanje vani oko -6 °C, no mnogi roditelji ostavljaju djecu vani i na -15 °C, pa čak i na ekstremnih -27 °C. Čak 95 posto roditelja u istraživanju nije vidjelo nikakve negativne strane ove prakse. Naprotiv, primijetili su da djeca nakon spavanja na zraku imaju bolji apetit i da su aktivnija.

Također, zvukovi prirode – šum vjetra, pjev ptica ili samo tišina snježnog dana – djeluju umirujuće na bebe, smanjujući stres i olakšavajući uspavljivanje.