Zamislite scenu: šetate ulicama Stockholma usred siječnja. Temperatura je duboko ispod nule, snijeg škripi pod čizmama, a dah vam se ledi u zraku. Prolazite pored kafića i vidite prizor koji bi većinu roditelja s Balkana, ali i iz SAD-a, natjerao da istog trena pozovu policiju ili socijalnu službu. Ispred kafića, parkiran je niz dječjih kolica. U njima, zamotane u debele slojeve vune, mirno spavaju bebe. Roditelja nema na vidiku; oni su unutra i piju kavu.
The tradition of letting babies sleep outside in snowy weather in Scandinavian countries.
— Tansu Yegen (@TansuYegen) August 17, 2025
pic.twitter.com/wopIzH58BK
Ovo nije scena iz horor filma niti znak roditeljskog nemara. Ovo je svakodnevica u nordijskim zemljama – Švedskoj, Danskoj, Norveškoj, pa i Finskoj. Za Skandinavce, spavanje na otvorenom, čak i na temperaturama koje dosežu -20 °C, nije ludost, već ključ zdravlja i čeličenja imuniteta od najranije dobi.
Duga tradicija spavanja na hladnoći, koju prakticiraju i vrtići gdje se redovi kolica mogu vidjeti u dvorištima dok djeca spavaju popodnevni san, ima duboko ukorijenjene razloge. I dok ostatak svijeta u nevjerici gleda fotografije zametenih kolica na Instagramu, znanost zapravo stoji na strani sjevernjaka.
Kulturološki šok i slučaj Anette Sørensen
Koliko je ova praksa strana ostatku svijeta, najbolje pokazuje slučaj iz 1997. godine koji je odjeknuo u medijima. Dankinja Anette Sørensen uhićena je u New Yorku zbog ugrožavanja djeteta jer je ostavila svoju bebu da spava u kolicima ispred restorana dok je ona bila unutra. Provela je 36 sati u zatvoru, a dijete su joj oduzele socijalne službe. Za nju je to bio najnormalniji postupak, no američki zakon i prolaznici to su vidjeli kao zlostavljanje.
In Norway, during the winter, parents leave their babies to sleep outside https://t.co/CE7btGvYla pic.twitter.com/ypV0grxnDh
— Joakim 🌹🇳🇴🇪🇺 (@joakial_) June 29, 2023
U nordijskim zemljama roditelji vjeruju kako boravak na svježem zraku donosi brojne zdravstvene i razvojne prednosti. Glavni argument za ovu praksu leži u borbi protiv virusa i bakterija. Iako mnogi roditelji instinktivno drže djecu u zatvorenom kada zahladi, bojeći se prehlade, Skandinavci znaju da hladnoća sama po sebi ne uzrokuje gripu. Virusi i bakterije, naime, bujaju u zatvorenim, grijanim prostorima gdje je cirkulacija zraka loša.
Vrtići i škole često su legla zaraze upravo zato što veliki broj djece boravi u malom, zatvorenom prostoru. Istraživanja su pokazala da djeca koja provode više vremena vani, pa čak i spavaju na otvorenom, imaju manje dana bolovanja od svojih vršnjaka koji borave u klasičnim zatvorenim vrtićima.
Sjevernjaci se vode jednostavnom logikom: bolje je da dijete udiše čist, hladan zrak nego ustajali zrak pun mikroba u pretrpanoj sobi.
In certain Nordic nations like Finland, Norway, Sweden, and Denmark, a long-standing tradition from the early 20th century involves allowing babies to nap outdoors during cold weather. This custom is based on the belief that exposing infants to fresh air, even in freezing… pic.twitter.com/QXfXWVJIkx
— Historic Vids (@historyinmemes) October 8, 2023
Znanost potvrđuje: Bebe spavaju duže i bolje
Osim imuniteta, ključni faktor je i kvaliteta sna. Marjo Tourula, istraživačica iz Finske, provela je opsežnu studiju o ovoj temi. Njezini rezultati potvrdili su ono što roditelji anegdotalno tvrde godinama.
Bebe su jasno spavale duže vani nego unutra - istaknula je Tourula.
Dok su drijemanja u zatvorenom trajala između jednog i dva sata, ona na otvorenom trajala su od sat i pol do čak tri sata. Hladan zrak, u kombinaciji s toplom odjećom koja stvara efekt povijanja (swaddling), pomaže bebama da utonu u dublji san bez opasnosti od pregrijavanja.
Studija provedena u gradu Oulu u sjevernoj Finskoj pokazala je da je idealna temperatura za spavanje vani oko -6 °C, no mnogi roditelji ostavljaju djecu vani i na -15 °C, pa čak i na ekstremnih -27 °C. Čak 95 posto roditelja u istraživanju nije vidjelo nikakve negativne strane ove prakse. Naprotiv, primijetili su da djeca nakon spavanja na zraku imaju bolji apetit i da su aktivnija.
Također, zvukovi prirode – šum vjetra, pjev ptica ili samo tišina snježnog dana – djeluju umirujuće na bebe, smanjujući stres i olakšavajući uspavljivanje.
