Američki predsjednik Donald Trump svojom je najnovijom objavom na društvenoj mreži Truth Social izazvao diplomatsku buru, oštro napavši Ujedinjeno Kraljevstvo zbog plana da suverenitet nad strateški ključnim arhipelagom Chagos preda Mauricijusu. U svom prepoznatljivom stilu, Trump je sporazum nazvao "činom velike gluposti" i potezom koji pokazuje "potpunu slabost" pred Kinom i Rusijom.

No, zašto je sudbina udaljenih otočića, za koji mnogi nisu nikad ni čuli, toliko važna da je postala predmetom spora na najvišoj svjetskoj razini? Odgovor leži u njegovoj ulozi kao jedne od najvažnijih američkih vojnih baza na svijetu.

Nepotopivi nosač aviona usred oceana

Riječ je o otoku Diego Garcia, najvećem koraljnom otoku u arhipelagu Chagos, smještenom u samom središtu Indijskog oceana. Njegova pozicija je toliko strateški savršena da ga vojni analitičari desetljećima nazivaju "nepotopivim nosačem aviona". Nalazi se otprilike na pola puta između istočne Afrike i Indonezije, što američkoj vojsci omogućuje projekciju moći i brzu reakciju na krizna žarišta na Bliskom istoku, u Africi i azijsko-pacifičkoj regiji.

Vojna baza na otoku, koju zajednički koriste SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, opremljena je infrastrukturom od vitalne važnosti. Posjeduje pistu dugačku preko tri i pol kilometra, sposobnu primiti najveće američke strateške bombardere poput B-2 Spirita, koji mogu nositi i konvencionalno i nuklearno naoružanje. Dubokomorska luka može ugostiti nosače aviona i podmornice, a na otoku su smješteni i napredni sustavi za satelitsko praćenje i komunikaciju, uključujući jednu od ključnih zemaljskih stanica za globalni pozicijski sustav (GPS). Baza je odigrala ključnu ulogu u gotovo svim većim američkim vojnim operacijama od Zaljevskog rata, preko ratova u Afganistanu i Iraku, pa sve do nedavnih udara na ciljeve u regiji. Gubitak uporišta u Afganistanu dodatno je pojačao njezinu važnost.

Povijest otoka je, međutim, puna je kontroverzi. Iako je arhipelag povijesno bio dio Mauricijusa, Ujedinjeno Kraljevstvo ga je 1965. godine, neposredno prije davanja neovisnosti Mauricijusu, odvojilo i stvorilo novu administrativnu jedinicu - Britanski indijskooceanski teritorij (BIOT). Taj je potez kasnije proglašen nezakonitim od strane Međunarodnog suda pravde i Ujedinjenih naroda.

Godine 1966. London je sklopio tajni sporazum s Washingtonom, dajući SAD-u otok u najam za vojnu bazu u zamjenu za popust na kupnju američkih balističkih projektila Polaris. Kako bi se baza mogla izgraditi, britanske su vlasti između 1968. i 1973. nasilno protjerale cjelokupno autohtono stanovništvo, oko dvije tisuće Čagosijanaca, koji su preseljeni uglavnom na Mauricijus i Sejšele, gdje su desetljećima živjeli u siromaštvu. Organizacija Human Rights Watch je taj čin 2023. godine proglasila zločinom protiv čovječnosti.

Sporazum koji je upalio alarme u Washingtonu

Nakon desetljeća pravne bitke i međunarodnog pritiska, vlada Ujedinjenog Kraljevstva je u listopadu prošle godine postigla načelni dogovor s Mauricijusom o predaji suvereniteta nad arhipelagom. Ključni dio dogovora jest da vojna baza ostaje u funkciji, a Velika Britanija bi je unajmljivala od Mauricijusa na period od 99 godina, uz godišnju naknadu od oko 101 milijun funti. Iako je američki State Department u početku pozdravio dogovor kao rješenje koje osigurava dugoročnu budućnost baze, unutar američke politike, posebice u republikanskim krugovima, raste zabrinutost.

Trumpov ispad samo je najglasniji izraz tih strahova. Glavni razlog za uzbunu je Kina. Mauricijus posljednjih godina njeguje sve bliskije ekonomske i političke veze s Pekingom, s kojim je 2021. potpisao i sporazum o slobodnoj trgovini. Kritičari sporazuma, poput analitičara iz konzervativne zaklade Heritage, upozoravaju da bi predaja suvereniteta "kineskom savezniku" mogla imati katastrofalne posljedice.

Pojavio se strah da bi Mauricijus u budućnosti mogao Kini ponuditi izgradnju vlastite baze na nekom od otoka arhipelaga, u neposrednoj blizini američke, što bi Pekingu omogućilo neometano špijuniranje američkih vojnih aktivnosti. U najgorem scenariju, Mauricijus bi mogao raskinuti sporazum s Britanijom i otoke "prodati" Kini, što bi dovelo do potpunog zatvaranja baze Diego Garcia.

Marco Rubio izjavio je da bi primopredaja "komunističkoj Kini pružila priliku da dođe do vrijednih obavještajnih podataka" i predstavlja "ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti".

Dodatnu nesigurnost unijela je i nova vlada Mauricijusa, izabrana u studenom, koja je odmah zatražila ponovno otvaranje pregovora o financijskim uvjetima, smatrajući da prvotni dogovor nije dovoljno dobar. Ujedinjeni narodi su također pozvali na obustavu ratifikacije, ističući da se prognane Čagosijance nije dovoljno konzultiralo o njihovoj budućnosti.