U svom dnevnom video obraćanju u nedjelju navečer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentirao je vijest da su SAD, UK... i Francuska odobrile Kijevu korištenje američkih ATACMS-a dugog dometa i britansko-francuskih krstarećih raketa Storm Shadow/SCALP za gađanje ciljeva u Rusija.

- Plan za jačanje Ukrajine je plan pobjede koji sam predstavio našim partnerima. Jedna od glavnih točaka su dalekometne sposobnosti naše vojske. Danas se u medijima puno govori o tome da smo dobili dopuštenje za te akcije. Ali udari se ne izvode riječima. Takve stvari se ne oglašavaju. Projektili će govoriti sami za sebe - rekao je Zelenski. Odmah se oglasila i Moskva.

Zastupnica ruske vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u Dumi Maria Butina izjavila je u ponedjeljak da administracija predsjednika Joea Bidena , dopuštanjem Ukrajini korištenje američkog oružja za napade duboko unutar Rusije, riskira izbijanje Trećeg svjetskog rata.

"Riskiraju početak Trećeg svjetskog rata"

- Bidenova administracija pokušava eskalirati situaciju do maksimuma dok još ima moć i dok su još na vlasti - izjavila je Butina za Reuters dodavši: "Nadam se da će Trump preokrenuti odluku jer ozbiljno riskiraju početak Trećeg svjetskog rata, što nije u interesu nikoga". Butina je provela 15 mjeseci u jednom američkom zatvoru zbog špijunskih aktivnosti. Trenutačno zastupnica vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u Dumi.

Radi se o znatnoj promjeni kursa od strane SAD-a. Ukrajinci već mjesecima od zapadnih saveznika zahtijevaju dozvolu da njihovo oružje mogu koristiti i za napade na ciljeve duboko na ruskom teritoriju. Do sada je američki predsjednik to odbijao jer se bojao da bi se SAD i druge članice NATO-a tako mogle naći u izravnom konfliktu s Rusijom.

Razlog za Bidenov obrat je, pišu New York Times i drugi američki mediji, pojačanje koje je Rusija dobila s Dalekog istoka u tisućama vojnika iz Sjeverne Koreje koji se sada bore na ruskoj strani u Ukrajini.

ACTAMS ima domet od 300 kilometara

Sudeći po njihovim izvještajima, za početak se radi konkretno o upotrebi raketa tipa ATACMS u ruskoj regiji Kursk. Njihov domet je 300 kilometara.  To je dalekometni, visokoprecizno vođeni balistički raketni sistem koji se može lansirati s mobilnih platformi kao što su lanseri raketa HIMARS. Te rakete su dizajnirane za napade na strateške ciljeve kao što su aerodromi, položaji raketa zemlja-zrak, artiljerijske snage, područja opskrbe, komandne grupe ili komunikacijske točke. Dosežu visinu leta između 50 i 65 kilometara.

Ta im visina omogućava raketama da izbjegnu većinu obrambenih sistema zemlja-zrak, zadržavajući pritom preciznost neophodnu za izvođenje napada. Brzina rakete dostiže 3700 kilometara na sat, dok je njena dužina četiri metra. Težina bojeve glave procjenjuje se na 160 do 560 kg. Usmjeravanje rakete se obavlja putem navigacije i uz pomoć GPS sistema, prenosi Al Jazeera.

Storm Shadow je pak englesko-francuski krstareći projektil dugog dometa koji se može lansirati iz zraka. Ukrajina je prije nekoliko mjeseci u iznenađujućem prodoru na rusko tlo uspjela osvojiti to područje uz granicu, ali sada je na pomolu ruska protuofenziva – uz pomoć vojnika iz Sjeverne Koreje. U kontekstu ove Bidenove odluke valja podsjetiti da će on na dužnosti šefa Bijele kuće ostati do 20. siječnja. Odnosno on nema puno vremena za donošenje odluka kojima bi stavio svoj pečat na politiku Washingtona prema Ukrajini, podsjeća Deutsche Welle. 

Wesley Clark: Premalo i preksano

Wesley Clark, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a u Europi, u izjavi za TV-postaju CNN je rekao da je ono što je Biden odlučio za Ukrajinu u vojnom smislu "premalo“, odnosno da do tog poteza dolazi "prekasno“.

- Moguće je ipak da ta odluka pomogle Ukrajini da se nađe u boljoj pregovaračkoj poziciji - smatra Clark. Naime, ako Ukrajina uz američku pomoć uspije zadržati kontrolu nad Kurskom, onda bi, dodao je Clark,  tijekom eventualnih pregovora imala protutežu za područja na istoku Ukrajine.

Jedno od brojnih otvorenih pitanja je podržava li Bidenov nasljednik u Bijeloj kući (Donald Trump) promjenu kursa u korist Kijeva? Trumpov nekadašnji savjetnik za pitanja sigurnosti John Bolton očekuje upravo suprotno od budućeg predsjednika:

- Ostala su samo dva mjeseca dok Trump ne preuzme dužnost - podsjetio je Bolton na CNN-u."„Nema puno dvojbe oko toga što će se dogoditi: najvjerojatnije će se reducirati pomoć Ukrajini.“

Njemačka će poslati Tauruse?

Postoje ipak određene spekulacije oko toga da bi Trump itekako mogao podržati posljednje značajnije vojne napore Ukrajine prije nego što on prisili Kijev i Moskvu na pregovore. Do sada je Trump samo u nekoliko navrata najavio da želi što je moguće prije prisiliti dvije strane da sjednu za pregovarački stol, kako bi se okončao rat. Sigurno je u svakom slučaju da će Bidenova promjena kursa rasplamsati i debate u drugim članicama NATO-a oko vojne pomoći Ukrajini. Moguće je na primjer da i Velika Britanija i Francuska dozvole Ukrajini korištenje njihovog oružja za gađanje ciljeva u Rusiji. Bidenovom odlukom je praktički ponovno otvorena i diskusija u Njemačkoj – oko isporuke krstarećih raketa dugog dometa, radi se konkretno o projektilima tipa Taurus, piše Deutsche Welle. 

Predsjednik Biden za sada nije javno komentirao natpise američkih medija oko dozvole Ukrajincima za korištenje raketa dugog dometa za napad na ciljeve na ruskom teritoriju. Jedan predstavnik američke vlade je za agenciju AFP potvrdio pisanje medija, odnosno izjavio je da je istina da je Biden ukinuo ograničenje oko korištenja američkog oružja.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha je priopćio kako je važno "da se ukinu sva ograničenja oko korištenja američkog i britanskog oružja protiv legitimnih ciljeva u Rusiji“.

Poljska: Ukrajina ima pravo na obranu

Poljska vlada je podržala odluku američkog predsjednika. Nakon slanja sjevernokorejskih trupa u Rusiju i masivnih ruskih raketnih napada na Ukrajinu, američki predsjednik je  "odgovorio na jeziku koji Vladimir Putin razumije“, napisao na X-u šef poljske diplomacije Radoslaw Sikorski. I dodao je: "Žrtva agresija ima pravo na obranu.“

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je u međuvremenu pozdravila odluku američke administracije. Dodala je kako se projektile dugog dometa treba koristiti "u skladu s međunarodnim pravom“, odnosno s pravom na samoobranu.