Luigi Di Maio, vođa Pokreta 5 zvijezda i talijanski zamjenik premijera, objavio je u petak da se osniva nova skupina u Europskom parlamentu, baš uoči izbora u svibnju. Politico navodi da su se pokretu prvi priključili Živi zid iz Hrvatske, finska liberalna stranka Liike Nyt, grčki AKKEL (Poljoprivredno stočarska stranka) i krajnje desni Kukiz'15 iz Poljske.

Prema letku što ga je Di Maio podijelio na tiskovnoj konferenciji, glavni cilj nove skupine u EU parlamentu je "privlačenje pokreta koji se ne osjećaju da pripadaju desničarskim nacionalističkim strankama niti tradicionalnim strankama koje su činile EU parlament tijekom 20 godina i koje su prouzročile lude politike zbog kojih je Europa danas ovako rascjepkana".

Za šaku kuna Laž Živog zida: Ipak žele 20 milijuna kuna za svoju stranku

Di Maio koji Italijom vlada u koaliciji s desnom do krajnje desnom Legom Nord Mattea Salvinija i Umberta Bossija, rekao je da pregovara s pripadnicima francuskih Žutih prsluka.

"Oni su vrlo složen pokret, a mi ne želimo ući u savez s nasilnim dijelom te organizacije", kazao je Di Maio.

Nedavni posjet Di Maia Francuskoj kako bi se susreo s pripadnicima Žutih prsluka bio je jedan od razloga zašto je Pariz prije nekoliko dana povukao svog veleposlanika iz Rima. Problem je što francuska vlada kuburi s protestima Žutih prsluka na kojima od početka ne manjka nasilja, a u posljednje vrijeme bilo je i ozbiljnih rasističkih ispada.

Vrlo nedavno u mirni dio protesta uključio se i francuski filozof Alain Finkielkraut, jedan od najčuvenijih intelektualaca na svijetu danas, da bi ga prosvjednici dočekali najgrubljim uvredama i prijetnjama zbog kojih je morao dobiti čak i policijsku zaštitu. Bila je riječ o tako ružnom incidentu da je čak i Francuska komunistička stranka, koja ima 11 zastupnika u nacionalnom parlamentu, te računa na dio zastupnika i na skorim EU izborima, priopćila da se s Finkielkrautom politički ne slaže skoro u ničemu, ali da "ovakve stvari (napad Žutih prsluka na Finkielkrauta) baš ništa ne može opravdati".

Posjet Di Maia Francuskoj i sastanak s Žutim prslucima vlada Emmanuela Macrona zato je dočekala kao praktično "čin neprijateljstva". Na tragu međudržavnog sukoba slične vrste i nedavni je ispad predsjednika EU parlamenta Antonia Tajanija, člana Forza Italia Silvija Berlusconija, sa "živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija".

Točno o takvoj političkoj atmosferi u Italiji nakon izbora početkom 2018. Express je pisao prije jedne godine, navodeći da je 37  posto glasova dobila desnica kojoj su "Istra, Rijeka i Dalmacija i danas talijanskI". Kada se 37 posto glasova talijanskim desničarima s kolonijalnim i rasnim idejama s porijeklom u Mussolinijevom fašizmu pretočilo u mjesta u parlamentu, uslijed izborne matematike i glasova koji su propali na izbornim pragovima i na apstinenciji građanski raspoloženih Talijana, Express je prognozirao upravo ovakav razvoj događaja.

Pokret 5 zvijezda trenutno je u Europskom parlamentu dijelom parlamentarne skupine Europa slobode i direktne demokracije (EFDD), u kojoj se nalazi i desničarski UKIP, koji sada zbog Brexita više neće biti u EU parlamentu.

Izlazak i Pokreta 5 zvijezda znači praktično gašenje EFDD-a jer preostale stranke sve zajedno neće imati dovoljno parlamentaraca za svoju parlamentarnu grupu. To je bio i razlog zašto je Di Maio krenuo osnivati novu, u kojoj su zasad pokreti iz Hrvatske, Finske i Poljske, a kako on tvrdi, u novu parlamentarnu skupinu trebale bi se uključiti i još dvije stranke, nije naveo koje.

PROTIVNIK EURA Talijani u komi: Premijer neće dati prisegu jer nema smisla

Što se tiče do sada potvrđenih triju stranaka, Živi zid trenutno nema europskih parlamentaraca, ali će ih očito imati nakon skorih izbora na kojima je izvjestan SDP-ov debakl, kraj mandata zastupnika ORaH-a Davora Škrleca koji je izabran još dok je ta stranka bila u svom uzletu i prije odlaska bivše ministrice okoliša Mirele Holy iz politike.

Di Maio zato računa na Živi zid, zbog čega mu je prije nekoliko dana u Rim u posjet putovao Ivan Vilibor Sinčić kao predsjednik stranke u kojoj ne manjka niti egzotičnih ispada poput teorija zavjera i protuznanstvenih ispada. Iznenađujuće za stranku koja čini vladu u Italiji, ali Pokretu 5 zvijezda čak je i to zajedničko sa Živim zidom, pored svega ostalog; euroskepticizam, "big-tent", protuglobalizam, populizam, protu-establišment i slično.

Razlika od Živog zida ipak je u tome što hrvatski pokret do sada nikada nije pokazivao sklonost za suradnju s desnicom udaljenom od centra, kamoli krajnjom desnicom. Tu se dolazi do poljske stranke Kukiz'15, koju je prije četiri godine osnovao bivši poljski punk-rocker Pawel Kukiz, nazvao ju po sebi i koji je još uvijek njen predsjednik. Stranka sada drži 26 od 460 mjesta u donjem domu poljskoj parlamenta Sejmu. Riječ je o politički vrlo desnom populizmu s nemalim brojem elemenata ekstremne desnice.

Stranku se znalo prozivati kao povezanu s rasističkim ispadima tijekom proslave Dana nezavisnosti Poljske 2017. kada su se čak i predsjednik Andrzej Duda, premijer Mateusz Morawiecki i gradonačelnica Varšave Hanna Gronkiewicz-Waltz, sve redom tvrdi ili blaži konzervativci, ograđivali od "agresivne manjine" na velikom skupu koja je tamo došla s bengalkama, pod "fantomkama" i s rasističkim sloganima.

Ako se krene metodom eliminacije, dolazi se do zaključka da je programatski Pokretu pet zvijezda, Živom zidu i Kukiz'15 zajednički protu-EU stav, traženje direktne demokracije putem referenduma i vrlo odiozan odnos prema cijepljenju. U prosincu je WHO objavio da je u 2018. godini u EU bilo najviše slučajeva zaraze ospicama u ovom stoljeću, što je direktno povezao uzletom anti-establišmentskih populista u politici, te kampanjama po društvenim mrežama po internetu kojima se ljude odgovara od cijepljenja.

Manja procijepljenost stanovništva i povećanje broja oboljelih zabilježeni su u Irskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj i Poljskoj i Bugarska kao daleko najgori rekorder sa 69 oboljelih na milijun, što se tiče EU-a. Apsolutno najgori rezultat u Europi imali su Ukrajina sa 605 i Srbija s čak 640 oboljelih na milijun, što je porast od čak 89 posto u samo jednoj godini.

Loši i katastrofalni Plenki opstaje zbog straha od suludog Živog zida

Što se Hrvatske tiče, u politici se kao stranka protivnika cijepljenja profilirao samo Živi zid, i to ne samo Ivan Pernar, koji je pod ozbiljnim optužbama za nadriliječništvo zbog pozivanja da se ne uzimaju antibiotici odnosno lijekovi protiv depresije, nego i zastupnik Živog zida u Saboru Branimir Bunjac.

U ostalom, generalno uzev, njihove su politike u novoj grupaciji Europskog parlamenta različite. Kad se u jednadžbu unese finski Liike Nyt, stvari postaju kompliciranije. Riječ je o strančici sa samo jednom od 200 zastupnika u parlamentu Finske, zemlje koja je kao izrazito obrazovana nacija, krajnje netolerantna na "protuvakcinaške" ispade u politici. Stranka je nastala prije manje od jedne godine odvajanjem manje frakcije Stranke nacionalne koalicije, liberalne stranke desnog centra.

Tako je riječ i ovdje, Liike Nyt je čisto tržišno liberalna stranka, usto bez neke posebne podrške u Finskoj, određenu ideju direktne demokracije doduše zastupa... Konačno, grčki AKKEL je izvanparlamentarna stranka koja je na prošlim izborima za EU parlament dobila samo nešto malo više od 30.000 glasova, što je vrlo skromno u naciji od oko 11 milijuna stanovnika. Na predstavljanju ove nove skupine, predsjednici stranaka objavili su zajednički manifest o politikama na razini EU-a iz poljoprivrede, klimatskih promjena i ekonomije.

"Mi imamo svojih razlika, ali nam je glavni princip okupljanje drugačije Europe, glavni cilj nam je poboljšati životni stil građana", kazao je Di Maio.

"Ova skupina imat će važnu ulogu u Europskom parlamentu jer EPP (europski demokršćani) i S&D (lijevi centar) neće imati dovoljno glasova da sami vladaju", dodao je.

Pawel Kukiz je pak rekao: "25 godina nakon pada Berlinskog zida stvari se nisu puno promijenile u smislu prava građana i vladanja u EU. Kako Bruxelles trenutno može reći da se u Poljskoj krši demokracija ako u Poljskoj demokracija niti ne postoji? Želimo uništiti EU birokrata i korupcije."

Jasno je da je tom izjavom Kukiz povijesno jako pogriješio; Berlinski zid smatra se da je "pao" 1989. u studenom kada je dio vlasti DDR-a uslijed kaotičnog niza događaja otvorio granične prijelaze iz istočnog u zapadni dio Berlina. Ove godine proslavit će se 30. obljetnica tog događaja, ne 25. kako je rekao Kukiz.

AKKEL-ov predsjednik Evangelos Tsiobanidis rekao je da će "Grčka uvijek biti prisiljena moliti za financiranje zato što ova zemlja nije u stanju podmiriti svoje potrebe za hranom... zato što je ta zemlja okupirana nacija slično kao što je to bilo tijekom Drugog svjetskog rata, s tom razlikom što je sada riječ o okupaciji NATO-a i EU-a".

Mali podsjetnik Muljanja Pernara i Živog zida: Nudili mito, dizali milijune...

Ovako tešku izjavu Tsiobanidis je potom ipak pojasnio:

"Mi smo zapravo za EU, iako zvučimo kao euroskeptici. Mi ne želimo napustiti EU, mi je želimo promijeniti."

Slično je nedavno u Strasbourgu izjavio talijanski premijer Giuseppe Conte, nestranački premijer oko kojega su se dogovorili Pokret 5 zvijezda i Lega Nord nakon sukoba oko kandidata koji je bio žestoki protivnik i EU-a i Njemačke. Conte je poznat po izjednačavanju porezne stope u Italiji za sve, velike i male, po protuuseljeničkoj politici, te po susretima ovog ljeta i jeseni s Donaldom Trumpom i Vladimirom Putinom. Na predstavljanju nove EU parlamentarne grupacije Politico nije citirao izjave ikoga iz Živog zida.