Našim starima bi to izgledalo kao svjetsko čudo, mlijeko koje praktično na sobnim temperaturama u svom pakiranju može trajati mjesecima. Riječ je o mlijeku koje je prošlo postupak UHT. O tome je BBC future objavio članak u kojem objašnjava kako je zaboga takvo što moguće kad je mlijeko skoro cijelu ljudsku povijest, čak i nakon otkrića pasterizacije, kojom se u mlijeku pobije skoro svaka prirodno prisutna bakterija, trajalo kakvih desetak dana. 15 najviše.

Pasterizacija, jednom kad je uvedena kako bi se pobili uzročnici tuberkuloze i još nekih životnih oblika koji čovjeku mogu pokvariti dan, provodi se tako da se mlijeko zagrije do 72°C tijekom sekundi i potom ohladi. Većina mlijeka koje se potroši po SAD-u, Australiji i Novom Zelandu, točnije sve donedavno i u Hrvatskoj, bila je pasterizirana. U Europi je, međutim, u jednom trenutku norma postalo UHT mlijeko. UHT je skraćenica za "ultra heat treated", odnosno "ultra vruće tretirano".

Promjena svijeta Ovako bi svijet izgledao kad bi svi bili vegetarijanci

Takvo mlijeko je prošlo zagrijavanje na čak 140°C tijekom tri sekunde, što znači da je u njemu pobijen svaki mikroorganizam. Ono je sterilno i takvo ostaje sve dok se ne otvori. Odatle trajnost mjesecima. Jedino što ga može pokvariti jest da znatnije vrijeme provede na bitno višim temperaturama od sobne na kojima bi proteini u mlijeku mogli kemijski reagirati. Pa da vam se dogodi da otvorite mlijeko, a ono ispadne da je "tvar" u pakiranju nekakva pasta koju možete samo istisnuti.

Zanimljivo je, primjećuje BBC future, da je UHT mlijeko nešto svjetlije, "bjelje" od pasteriziranog. UHT mlijeko potisnulo je pasterizirano u trgovinama u mnogim dijelovima svijeta, navodi BBC, a onda tvrdi nešto sporno. Citira Hiltona Deetha, profesora emeritusa sa Sveučilišta u Queenslandu: "Ono je sveprisutno u Kini. Već nekoliko godina tamo se potrošnja povećava oko 10 posto godišnje. Količine UHT mlijeka u Kini su ogromne.

Porast proizvodnje mlijeka u Australiji, Novom Zelandu, Njemačkoj i drugdje potaknut je dobrim dijelom izvozom dugotrajnog mlijeka u Kinu." Međutim, Agroklub.com baš prije nekoliko dana je upozorio da je u Hrvatskoj od relativno nedavno došlo do poplave UHT mlijeka upravo zato što je Kina uvoz smanjila, naravno, uz to što je u sankcijama koje je EU nametnula Rusiji Europa sama sebi zatvorila prodaju ogromnih količina mlijeka, maslaca i sira Rusima.

Agroklub u članku citira hrvatske proizvođače koji kažu da u slučaju UHT-a uopće nije riječ o pravom mlijeku, o čemu svjedoči i zakonska obaveza da se na ambalaži mora naznačiti da je to "UHT". Jozo Šutalo, predsjednik Udruge malih mljekara, to i dokazuje: "Svojevremeno smo se uspjeli izboriti da poput drugih zemalja Europske unije na pakiranjima mora pisati da se radi o UHT mlijeku." On kaže da je to ultrahomogenizirano i zgušnjeno staro mlijeko loše kvalitete.

ZNANOST O KUHANJU Kemičari otkrili kako skuhati savršenu tjesteninu

A onda navodi nešto krajnje zanimljivo za informaciju građanima Hrvatske: "U Njemačkoj i drugim naprednim zemljama to piše velikim slovima i jasno je vidljivo. A kod nas su to stavili sitnim slovima i to negdje na rubovima da se u uopće ne može čitati. U većini zemalja takva pakiranja i ne stoje pored mlijeka. No, to sve u našoj zemlji nije regulirano, a ako i jest, onda se uspješno izbjegava - kao što je to sada."

U članku se navodi da je riječ o višku nastalom u proizvodnji, te da se i Europa mora riješiti viška, što nije sporno. Međutim: "I Europa se mora riješiti viška, a višak je u biti uvijek ono najslabije kvalitete. I na kraju to gutaju Hrvati. Mljekare koje proizvode takve proizvode u Europi su odlične mljekare, no one moraju prodati svoje nusproizvode i neprodane količine."