Našim starima bi to izgledalo kao svjetsko čudo, mlijeko koje praktično na sobnim temperaturama u svom pakiranju može trajati mjesecima. Riječ je o mlijeku koje je prošlo postupak UHT. O tome je BBC future objavio članak u kojem objašnjava kako je zaboga takvo što moguće kad je mlijeko skoro cijelu ljudsku povijest, čak i nakon otkrića pasterizacije, kojom se u mlijeku pobije skoro svaka prirodno prisutna bakterija, trajalo kakvih desetak dana. 15 najviše.
Pasterizacija, jednom kad je uvedena kako bi se pobili uzročnici tuberkuloze i još nekih životnih oblika koji čovjeku mogu pokvariti dan, provodi se tako da se mlijeko zagrije do 72°C tijekom sekundi i potom ohladi. Većina mlijeka koje se potroši po SAD-u, Australiji i Novom Zelandu, točnije sve donedavno i u Hrvatskoj, bila je pasterizirana. U Europi je, međutim, u jednom trenutku norma postalo UHT mlijeko. UHT je skraćenica za "ultra heat treated", odnosno "ultra vruće tretirano".
Takvo mlijeko je prošlo zagrijavanje na čak 140°C tijekom tri sekunde, što znači da je u njemu pobijen svaki mikroorganizam. Ono je sterilno i takvo ostaje sve dok se ne otvori. Odatle trajnost mjesecima. Jedino što ga može pokvariti jest da znatnije vrijeme provede na bitno višim temperaturama od sobne na kojima bi proteini u mlijeku mogli kemijski reagirati. Pa da vam se dogodi da otvorite mlijeko, a ono ispadne da je "tvar" u pakiranju nekakva pasta koju možete samo istisnuti.
Zanimljivo je, primjećuje BBC future, da je UHT mlijeko nešto svjetlije, "bjelje" od pasteriziranog. UHT mlijeko potisnulo je pasterizirano u trgovinama u mnogim dijelovima svijeta, navodi BBC, a onda tvrdi nešto sporno. Citira Hiltona Deetha, profesora emeritusa sa Sveučilišta u Queenslandu: "Ono je sveprisutno u Kini. Već nekoliko godina tamo se potrošnja povećava oko 10 posto godišnje. Količine UHT mlijeka u Kini su ogromne.
Porast proizvodnje mlijeka u Australiji, Novom Zelandu, Njemačkoj i drugdje potaknut je dobrim dijelom izvozom dugotrajnog mlijeka u Kinu." Međutim, Agroklub.com baš prije nekoliko dana je upozorio da je u Hrvatskoj od relativno nedavno došlo do poplave UHT mlijeka upravo zato što je Kina uvoz smanjila, naravno, uz to što je u sankcijama koje je EU nametnula Rusiji Europa sama sebi zatvorila prodaju ogromnih količina mlijeka, maslaca i sira Rusima.
Agroklub u članku citira hrvatske proizvođače koji kažu da u slučaju UHT-a uopće nije riječ o pravom mlijeku, o čemu svjedoči i zakonska obaveza da se na ambalaži mora naznačiti da je to "UHT". Jozo Šutalo, predsjednik Udruge malih mljekara, to i dokazuje: "Svojevremeno smo se uspjeli izboriti da poput drugih zemalja Europske unije na pakiranjima mora pisati da se radi o UHT mlijeku." On kaže da je to ultrahomogenizirano i zgušnjeno staro mlijeko loše kvalitete.
A onda navodi nešto krajnje zanimljivo za informaciju građanima Hrvatske: "U Njemačkoj i drugim naprednim zemljama to piše velikim slovima i jasno je vidljivo. A kod nas su to stavili sitnim slovima i to negdje na rubovima da se u uopće ne može čitati. U većini zemalja takva pakiranja i ne stoje pored mlijeka. No, to sve u našoj zemlji nije regulirano, a ako i jest, onda se uspješno izbjegava - kao što je to sada."
U članku se navodi da je riječ o višku nastalom u proizvodnji, te da se i Europa mora riješiti viška, što nije sporno. Međutim: "I Europa se mora riješiti viška, a višak je u biti uvijek ono najslabije kvalitete. I na kraju to gutaju Hrvati. Mljekare koje proizvode takve proizvode u Europi su odlične mljekare, no one moraju prodati svoje nusproizvode i neprodane količine."
