U maglovitom i zimskom Kopenhagenu teško je zamisliti park na plaži Køge Bugt prepun obitelji, trkača i plivača. No, ljeti je ova umjetna plaža jedno od omiljenih mjesta u glavnom gradu Danske. Jedina stvar koja kvari idilu je elektrana koja se nazire na sjeveru.

“Ovaj pogled je nešto što je stvarno dio mog djetinjstva”, kaže Arne Cermak Nielsen koji će uskoro taj cijeli krajolik drastično promijeniti. Partner u arhitektonskoj tvrtki Urban Power iz Kopenhagena predvodit će u djelo smionu zamisao da se ovdje stvori devet novih otoka i to će biti najveća promjena na obali još od 1960-ih. A na otocima će niknuti održivo tehnološko središte.

"Ogroman je - možete ga usporediti s centrom Kopenhagena", kaže on. “Srednjovjekovni grad je 4 kvadratna kilometra. Ovo je 3. "

Nazvan Holmene - 'otočići', projekt je službeno pokrenut u siječnju. Općina Hvidovre će se proširiti za petinu površine. Brian Mikkelsen, šef danske Gospodarske komore, kaže da bi otoci moglo postati “svojevrsna europska Silicijska dolina” i da bi mogla okupiti i do 380 tvrtki iz biotehnološkog, farmaceutskog ili drugih prirodnih znanosti, te otvoriti 12.000 novih radnih mjesta, piše Guardian.

KULTURA ŽIVLJENJA Mi zapeli na POS-u, a evo kako se u svijetu grade stanovi

Manje komplementarne usporedbe napravljene su sa sličnim umjetnim arhipelagom u Dubaiju. mami do 380 tvrtki u biotehnološkom, farmaceutskom i životnom sektoru i stvoriti čak 12.000 novih radnih mjesta. Manje poželjne usporedbe su ujedno i neizbježne jer cijeli projekt podsjeća na pothvat u Dubaiju nazvan The World koji je dovršen točno u predvečerje velike svjetske financijske krize i već desetak godina zjapi prazan.

Kada je industrijska zona Avedøre bila obnovljena sedamdesetih godina, inženjeri su jednostavno pustili da jedna strana završi u moru. Ovo je znak da su se vremena promijenila i da će novi otoci biti okruženi sa 70 hektara parkova. Urban Power predviđa biciklističke staze, kajakaše, drvene kule za promatranje ptica ...

“Dakle, ovdje možete stvoriti obalu kakvu želite – dijelom može biti poplavljena, dijelom močvarna, može imati grebene, ali i strukturu plaže", govori Nielsen. Ali nisu svi mještani presretni s takvim rješenjem.

"Ne sviđa mi se to, možete takvo što izgraditi i na drugim mjestima u Danskoj", kaže Birgitte Meier, biciklistkinja i redovita plivačica iz obližnje četvrti - Brøndby Stranda.

"Kažu nam da možemo imati i prirodu i industriju na jednom mjestu. Ne znam baš kako će to izgledati u budućnosti", dodaje njezina prijateljica Bente Barting. Do sada, jedina tvrtka koja se prijavila za jedan od otoka je gradska komunalna kanalizacija Biofos, koja planira izgraditi najveće postrojenje za pročišćavanje otpadne vode u sjevernoj Europi na najvećem, zelenom otoku. Cilj je da postrojenje proizvede dovoljno energije za 140.000 ljudi, oko četvrtine gradske populacije i da smanji emisiju CO2 u gradu za 74.000 tona godišnje.

Mary Petersen, Engleskinja koja se preselila u Brøndby Strand sa svojim danskim suprugom šezdesetih godina kaže da je zabrinuta zbog prometnih gužvi:

"Promet koji dolazi iz južnih predgrađa ujutro je apsolutno užasan", kaže ona.

Tko zna zna Misterij rimskog betona: Kako Arena u Puli još čvrsto stoji

Susjedni gradonačelnici su zabrinuti jer se pitaju kako će umjetni otoci utjecati na morske struje duž njihovih plaža duž Køge Bugt. Danski stručnjak za vodene površine proučavao je od prvih dana dizajn i modelirao struje otkako je krenuo projekt Urban Power, ne bi li preoblikovao nekoliko otoka i povećao širinu kanala između njih na najmanje 40 metara. Bilo je i kritika skupine umirovljenih urbanista koji su objavili zajednički članak u kojem se tvrdi kako bi grad trebao postaviti nove industrijske klastere, kao dio radikalne reforme 70-godina starog plana razvoja grada.

"To je ludo", kaže Niels Boje Groth, viši istraživač emeritus na Sveučilištu u Kopenhagenu, koji je napisao pismo. “Postoji problem s koncentracijom razvoja u središtu grada. To znači da se vrijednosti nekretnina povećavaju, a vi trebate omogućiti mnogo veću količinu prometa koja se generira.”

Steffen Damsgaard, predsjednik danskog Vijeća ruralnih četvrti, kaže da bi vlada umjesto toga trebala trošiti novac na poticanje gospodarstva nerazvijenih ruralnih područja.

"U urbanizaciji u Danskoj do sada su se ljudi iz iste društvene klase preselili u neka područja, a stranci u druga područja", kaže on. "To nije donijelo ništa dobrog. Niti je društvo oživjelo, niti je to dobro, samo je stvorilo nove probleme."

Nielsen tvrdi da Damsgaardova kritika proizlazi iz pogrešnog shvaćanja da se projekt javno financira, ali on će se samofinancirati. Otoci su zapravo rješenje za jedan sasvim drugačiji problem, a to je odlaganje oko 30 milijuna tona zemlje koja se iskapa zbog proširenja metroa i još nekih projekata u Kopenhagenu.

Novac koji Hvidovre dobiva za preuzimanje zemlje, pokrit će troškove stvaranja otoka, dok će prodaja parcela više nego pokriti troškove struje, cesta i druge infrastrukture. Ili barem to je ideja.

Otoci su također namijenjeni za zaštitu južne obale Kopenhagena od porasta razine mora. Dio zemlje koristit će se za izgradnju nasipa oko Avedørea, najnižeg gradskog područja, povećavajući visinu obale na rubu s 3 na 5,5 metara.

Početni prijedlozi arhitektonskih tvrtki učinili su ove utilitarne funkcije mnogo očitijim. Ideja o izgradnji devet otoka, a ne običnog predloženog pravokutnog bloka, došla je od Nielsenova partnera u Urban Poweru, Sare Buhl Bjelke. Prije nego što je industrijsko područje obnovljeno sedamdesetih godina prošlog stoljeća bilo je sedam velikih otoka i nekoliko manjih otoka.

"Tijekom jednog popodnevnog sastanka, samo je digla pogled i rekla:"Pa, to je, naravno, ono što bismo trebali učiniti ", kaže Nielsen.

Gert Nelth, direktor Hvidovreove središnje uprave, bio je oduševljen.

"Bit će to lijep i funkcionalan projekt."

Kulturna baština 700 godina stari klima uređaji i danas hlade. Kako?

Otoci će biti skuplji nego što bi bio obični pravokutni blok, ali će omogućiti općini da postepeno u fazama razvija projekt od 2022. nadalje, kada počnu dolaziti prvi kamioni sa zemljom, dajući mogućnost da se projekt ili uspori ili čak i zaustavi. Isto tako, moglo bi se dodati i više otoka. Projekt će sada proći procjenu utjecaja na okoliš i daljnje javne konzultacije prije početka radova.

Nielsen podsjeća na povijest razvoja Kopenhagena, pokazujući kako je cijela povijesna četvrt Christianshavn izgrađena na umjetnim otocima još u 17. stoljeću.

Nadahnuće za smjelu ideju Urban Powera, kaže on, ne dolazi iz arhipelaga koji ima Dubai, već iz vlastite povijesti našeg glavnog grada.

“Mnoge ulice ovdje se nazivaju 'holmen', što znači da su izvorno bili blatni otočići. Sve je to umjetno i to je, može se reći, dio naše tradicije', kaže on.