Moja priča o Hawkingu je kratka i jednostavna. Njegova knjiga 'Kratka povijest vremena', koju sam čitao kao klinac, zapravo me usmjerila prema studiju fizike, kaže astrofizičar, dr. Dejan Vinković, ravnatelj Instituta sinergije znanosti i društva u Čakovcu.

- Zapravo sam oduvijek bio zainteresiran za fiziku, ali Hawkingove ideje su me silno zainteresirale i njegove knjige su imale na mene veliki utjecaj. Kad sam kasnije došao studirati na Princeton, kao dečku koji je došao iz male zemlje i malog grada, bilo mi je doista veliko zadovoljstvo što sam dospio na jedno tako veliko sveučilište. 

Na pitanje je li ikad imao priliku slušati Hawkingovo predavanje, dr. Vinković kaže:

- Nažalost ne. Vidio sam ga samo jednom uživo kad sam bio na Cambridgeu. Doduše, vozio se parkom, driftao po stazicama, ali to je za mene bilo kao da sam vidio neku filmsku zvijezdu, prisjeća se dr. Vinković, koji kaže da, iako se nije bavio njegovom granom astrofizike, sretan je što je slušao tijekom studija u Americi mnoga predavanja iz teorijske kozmologije i srodnih predmeta. 

I mnoge druge... Pet stvari koje ne bismo znali da nije bilo Hawkinga

- Ono što je učinio kao znanstvenik je doista veliko i vrijedno za cijelo čovječanstvo, a to što je držao predavanja i popularizirao znanost - mislim da je to radio samo zato da bi natjerao i one koje ne zanima znanost, da o njoj razmišljaju, zaključio je dr. Vinković.

Profesor Ivica Puljak kaže da je Stephena Hawkinga iznimno cijenio s tri aspekta:

- Prije svega s ljudskog aspekta, jer se unatoč ALS-u izdignuo iznad svoje bolesti, koja ga nije spriječila ni da postane fantastičan čovjek, ni izvanserijski znanstvenik. 

Drugi aspekt je on kao stručnjak, koji je dobio na stotine uglednih nagrada, što govori da je bio cijenjen i u znanstvenoj zajednici. To što se bavio crnim rupama i zagovarao teoriju Velikog praska te tumačio da je svemir nastao iz singulariteta su otkrića kojima je zadužio čovječanstvo. Njegova djela će u budućnosti itekako biti živa još dugo godina.

(Anti)materija "Dokazali smo da svijet ne bi smio postojati"

Treći aspekt zbog kojeg ga cijenim je njegova popularizacija znanosti. Održao sam u posljednje vrijeme više od 300 predavanja po osnovnim školama i čim djeci pokažem slike galaksije, oni viču 'crna rupa'.

Svi dakle znaju za Hawkinga. Ipak od sve djece najviše me fascinirao nedavno jedan dječak iz Crne Gore. Iznenadio me svojim znanjem o svemiru, a na kraju me zamolio da mu se potpišem baš u Hawkingovu knjigu 'Kratka povijest vremena' koju je čitao na engleskom. Danas sam se ponovno sjetio te epizode, ispričao je prof. Puljak.

Hrvatsko-švicarski fizičar Vuko Brigljević, znanstveni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković u Zavodu za eksperimentalnu fiziku kaže:

- Danas smo izgubili jednog velikog znanstvenika, ali još je važnije da je svijet izgubio čovjeka koji je svima mogao biti uzor zbog svoje hrabre borbe s teškom vegetativnom bolešću. 

Nisam se uvijek slagao s njim kad je u pitanju bila njegova filozofija, naročito ne s nekim stavovima, primjerice iz knjige 'The Grand Design', jer mi se čini da je neke filozofske zaključke donosio prebrzo. Možda bi, da je više razgovarao sa znanstvenicima iz humanističkih znanosti, promijenio neke svoje stavove, ali bez obzira na to, sve ono što je otkrio na polju astrofizike je zapanjujuće.

Nećemo od njegovih otkrića dobiti novi lijek ili imati brže automobile, ona nisu važna za naš svakodnevni život, ali su iznimno važna za poimanje svemira, zakljlučio je dr. Vuko Brigljević.