Znanost
11232 prikaza

"Dokazali smo da svijet ne bi smio postojati"

Karta svijeta
1/4
Wikipedia
Fizičari čestica na CERN-u koji istražuju antimateriju opet udarili o zid

Prema svemu što današnja fizika poznaje u prirodi i onome što istodobno predviđa standardni model, univerzum je trebao, zapravo morao kolapsirati, samog sebe poništiti djelić sekunde od trenutka početka Velikog praska. Zato što je u tom djeliću sekunde došlo do nastanka materije i antimaterije, a njih je prema standardnom modelu naprosto moralo biti savršeno jednako. Do posljednjeg elektrona i pozitrona.

Prikazi za antimateriju i materiju | Author: Newtown grafitti/CC BY 2.0 Newtown grafitti/CC BY 2.0

Univerzum se, međutim, nije samoponištio, iz nekog razloga fizičarima još uvijek savršeno nepoznatog, čini se kao da je materije na kraju ispalo puno više nego antimaterije i danas imamo oko sebe sve ovo što vidimo; od naših susjeda, kvartova, gradova, do svega što čovječanstvo opaža najsnažnijim teleskopima. Odnos materije i antimaterije je takav da za svaki česticu jednog postoji antičestica drugog i kad se dva takva sretnu, naprosto se ponište u eksploziji, najčešće po onoj da je E=mc2.

Naravno da nekakva nesavršenost u takvoj simetriji naprosto mora postojati. Jer prema proračunima univerzum naprosto ne smije postojati, a očito je da postoji. Što znači da negdje postoji kvaka koju znanstvenici još nisu uočili i to je ono oko čega se desetljećima gnjave. Posljednja mogućnost koja se otvorila bila je da se materija i antimaterija razlikuju u magnetizmu. Ali su onda posljednja istraživanja pokazala da se i u tom dijelu ponašaju identično.

Christian Smorra s CERN-a objavio je svoje novo istraživanje u Cosmos Magazine, točnije to da su na CERN-u za potrebe promatranja protona i antiprotona uspjeli smisliti način kako "pohvatati" i uskladištiti dovoljnu količinu antiprotona kako bi ih proučavali. Problem je u tome što se antimateriju ne smije ničim doticati, nikakvom materijom, inače odmah dolazi do poništavanja antimaterije i materije. I gomile štete u laboratoriju. Ispalo je da su proton i antiproton identični i u pogledu magnetizma.

Prikazi za materiju | Author: Luc Viatour/CC BY-SA 3.0 Luc Viatour/CC BY-SA 3.0

Smorra i društvo sada se pripremaju zaći još dublje u antiproton kako bi pronašli neku razliku. Jedna od ideja je i ta da je ono što razlikuje materiju od antimaterije gravitacija, odnosno da je kod antimaterije prisutna antigravitacija, slikovitije, da antimaterija "pada" od centra mase.

No, za uočiti takvo što znanstvenici će se morati jezivo namučiti s obzirom da i najsitnija gravitacija koju danas možemo detektirati iziskuje ogromnu masu. A antimateriju znanstvenici uspijevaju proizvesti u sićušnim količinama. Primjerice, 2006. je procijenjeno da bi proizvodnja 10 miligrama pozitrona (antielektrona) koštala 250 milijuna dolara. A za složenije razine antimaterije, 1999. NASA je došla do zaključka da bi proizvodnja jednog jedinog grama antivodika koštala 62.500 milijardi dolara.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar Nikola Perić
    Neron 07:44 25.Listopad 2017.

    Eto vidiš,HDZ je ipak u pravo,kad uništava RH.