Moja priča o Hawkingu je kratka i jednostavna. Njegova knjiga 'Kratka povijest vremena', koju sam čitao kao klinac, zapravo me usmjerila prema studiju fizike, kaže astrofizičar, dr. Dejan Vinković, ravnatelj Instituta sinergije znanosti i društva u Čakovcu.
- Zapravo sam oduvijek bio zainteresiran za fiziku, ali Hawkingove ideje su me silno zainteresirale i njegove knjige su imale na mene veliki utjecaj. Kad sam kasnije došao studirati na Princeton, kao dečku koji je došao iz male zemlje i malog grada, bilo mi je doista veliko zadovoljstvo što sam dospio na jedno tako veliko sveučilište.
Na pitanje je li ikad imao priliku slušati Hawkingovo predavanje, dr. Vinković kaže:
- Nažalost ne. Vidio sam ga samo jednom uživo kad sam bio na Cambridgeu. Doduše, vozio se parkom, driftao po stazicama, ali to je za mene bilo kao da sam vidio neku filmsku zvijezdu, prisjeća se dr. Vinković, koji kaže da, iako se nije bavio njegovom granom astrofizike, sretan je što je slušao tijekom studija u Americi mnoga predavanja iz teorijske kozmologije i srodnih predmeta.
- Ono što je učinio kao znanstvenik je doista veliko i vrijedno za cijelo čovječanstvo, a to što je držao predavanja i popularizirao znanost - mislim da je to radio samo zato da bi natjerao i one koje ne zanima znanost, da o njoj razmišljaju, zaključio je dr. Vinković.
Profesor Ivica Puljak kaže da je Stephena Hawkinga iznimno cijenio s tri aspekta:
Drugi aspekt je on kao stručnjak, koji je dobio na stotine uglednih nagrada, što govori da je bio cijenjen i u znanstvenoj zajednici. To što se bavio crnim rupama i zagovarao teoriju Velikog praska te tumačio da je svemir nastao iz singulariteta su otkrića kojima je zadužio čovječanstvo. Njegova djela će u budućnosti itekako biti živa još dugo godina.
Treći aspekt zbog kojeg ga cijenim je njegova popularizacija znanosti. Održao sam u posljednje vrijeme više od 300 predavanja po osnovnim školama i čim djeci pokažem slike galaksije, oni viču 'crna rupa'.
Svi dakle znaju za Hawkinga. Ipak od sve djece najviše me fascinirao nedavno jedan dječak iz Crne Gore. Iznenadio me svojim znanjem o svemiru, a na kraju me zamolio da mu se potpišem baš u Hawkingovu knjigu 'Kratka povijest vremena' koju je čitao na engleskom. Danas sam se ponovno sjetio te epizode, ispričao je prof. Puljak.
Hrvatsko-švicarski fizičar Vuko Brigljević, znanstveni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković u Zavodu za eksperimentalnu fiziku kaže:
- Danas smo izgubili jednog velikog znanstvenika, ali još je važnije da je svijet izgubio čovjeka koji je svima mogao biti uzor zbog svoje hrabre borbe s teškom vegetativnom bolešću.
Nećemo od njegovih otkrića dobiti novi lijek ili imati brže automobile, ona nisu važna za naš svakodnevni život, ali su iznimno važna za poimanje svemira, zakljlučio je dr. Vuko Brigljević.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
u "kratkoj povijesti vremena" hawking ne iznosi neku svoju teoriju o nastanku svemira, već nam ruskog, u to vrijeme sovjetskog astronoma alexander friedmanna koji je predvidio tri moguća modela svemira i njegove budućnosti, a ovisno o brzini širenja prostora (konačni/brzina ... prikaži još!na manja od kritične, otvoreni/brzina veća od kritične i ravni/točno kritične veličine) predstavlja kao onoga koji je otkrio i veliki prasak što je potpuno netočno jer je začetnik te teorije georges lemaitre.