Znanstevnici koji istražuju moguće utjecaje klimatskih promjena predvidjeli su kako će Zemlji trebati 10 milijuna godina da se oporavi nakon masovnog izumiranja vrsta. Autori teksta objavljenog u Nature Ecology and Evolution željeli su izračunati koliko bi Zemlji trebalo da se vrati na prijašnju razinu biorazličitosti nakon masovnog izumiranja. 

"Čovječanstvo nedvojbeno uzrokuje velike gubitke bioraznolikosti kroz klimatske promjene, uništavanje staništa, uvođenje invazivnih vrsta, itd.", upozoravaju autori u svojoj studiji, piše Newsweek. 

Kako bi odgovorili na ovo pitanje, paleobiolozi su promatrali fosilne zapise o malim jednostaničnim krednjacima nakon izumiranja za vrijeme razdoblja krede i paleogena prije oko 66 milijuna godina. To je bio jedini važan događaj u povijesti našeg planeta koji se odvijao brže od trenutnih klimatskih promjena, te najnoviji i najbrži od pet velikih masovnih izumiranja. Oko 80 posto životinja nestalo je, tijekom tog masovnog uništenja.

Usporedbom izumrlih vrsta znanstvenici su procijenili kako se tek nakon 10 milijuna godina određena vrsta oporavila. 

Klimatske promjene "Od vrućine umiru nam u rijeci 100 godina stare ribe!"

Nakon masovnog izumiranja očekivalo bi se da će se nove vrste brže pojaviti, no podaci sa pronađenih fosila pokazuju da se to događa sporije nego što se pretpostavljalo. Vjerojatno i zbog načina na koji se vrste oporavljaju. 

"Krednjaci su korisni zbog njihovog fosilnog zapisa što nam je omogućilo pregled procesa. Iz ove studije nameće se zaključak da će trebati iznimno mnogo godina, milijuni godina, za oporavak od izumiranja koje su uzrokovale klimatske promjene i ostali razlozi", kaže dr. Andrew Fraass, jedan od autora studije.

Fosilni ostaci krednjaka jesu najbolji, ali kako naglašava Frass oni su "iz jedne grupe i samo jedan primjerak". Bilo bi "jako teško" precizno definirati koliko bi svakoj vrsti bilo potrebno za oporavak s obzirom na fosile koji su znanstvenicima trenutačno na raspolaganju.

"Naš nalaz potvrđuje prijašnje teorijske radove, a iako je to i ograničavajući faktor, može se pretpostaviti da će biti isto i kod drugih skupina. Istraživanje je upozorenje o vremenu potrebnom za oporavak. Često se fokusiramo na pitanje koliko će nam vremena trebati da se oporavimo od klimatskih promjena, i tu govorimo o tisućama godina, no ovaj rad potvrđuje da će trebati milijuni godina da se bioraznolikost oporavi od ljudskog utjecaja", naglašava. 

Uništavamo svijet Do 2050. svijet će zbog gladi imati 700 milijuna izbjeglica

Kaže kako je zapravo bazični odgovor - ako trenutačno nismo u procesu masovnog izumiranja, onda smo blizu jednog. 

Studija je značajna i zbog toga što pomaže da s primijete i cijene posljedice velikih promjena koje se događaju u zemljinoj biosferi, smatra dr. Jan Zalasiewicz sa Sveučilišta Leicester.

"Pokazalo se da je stopa oporavka slična onoj u prethodnim studijama, i kreće se oko nekoliko milijuna godina. No značajno objašnjenje za taj dugi oporavak, uz naglasak na važnost na koji kompleksne zajednice organizama, kojima je potrebno dugo za nastanak, kreiraju i potiču veću raznolikost vrsta", ističe.

Prošle godine, poseban istraživački rad otkrio je da bi globalno zagrijavanje moglo preokrenuti 50-godišnji trend globalnog hlađenja za samo 200 godina. Autori studije objavljene u magazinu Proceedings of the National Academy of Sciences upozorili su da će, ako se ovom brzinom i razmjerom staklenički plinovi nastave upumpavati u atmosferu, klima planeta biti usporediva s klimom iz sredine razdoblja pliocena od prije tri milijuna godina, i to do 2030. godine. A onda bi se 2150. godine svijet vratio u razdoblje eocena, prije 50 milijuna godina.