Ranih devedesetih godina astronomi su primijetili izrazito velik i blistav izvor radio signala iz svemira. Jedan je od 'objekata' bio i vidljiv ali je tijekom sljedećih nekoliko godina - nestao.

Čak 23 godine kasnije jedva da je vidljiv i to uz pomoć moćnog radioteleskopa, kaže studija objavljenja u znanstvenom (astrofizika) časopisu Letters.

"Mislili smo si kako je to nevjerojatno čudno, da u tako kratkom roku jačina svjetlosti 'padne' za toliko mnogo", kaže jedna od autorica studije Casey Law, no sve je postalo jasnije kada su podatke usporedili sa starijim rezultatima.

Ispada kako je to sve nusprodukt izboja gama-čestica, ili vrste elektromagnetskog zračenja s jako kratkim valovima koje su oslobođene tijekom eksplozije zvijezde 40 puta teže od našeg Sunca u patuljastoj galaksiji udaljenoj 284 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje.

Svemirska utopija Tajno društvo Asgardia: Osnivaju prvu svemirsku naciju

Pri, laički rečeno, pretvaranju u neutronsku zvijezdu emitirana je golema količina čestica i materijala, pa su detektirani signali zapravo bili svojevrsna "sjena" ili, kako to Business Insider naziva, "duh" kolosalnog događaja.

Neutronska je zvijezda veličine do tri naša Sunca koja se radi jačine gravitacije urušila na način da se, jako pojednostavljeno, većina elektrona i protona stopila u neutrone. Njihova je gustoća kao gustoća atomske jezgre pa mnogi neutronsku zvijezdu vide kao golemu jezgru atoma.

Pulsari su neutronske zvijezde koje, recimo to tako, svakom rotacijom emitiraju "pulseve" radijacije - radio valova, rendgenskih (X) zraka ili gama zračenja koje nastaje dezintegracijom radioaktivne atomske jezgre tijekom raspada određenih subatomskih čestica. 

"Vjerojatno smo među prvima, ako ne i prvi, koji su pronašli dokaze za gama-zračenja koje nije mogao detektirati niti gama teleskop koji inače služi za "osvjetljavanje" najdaljih i najmisterioznijih zakutaka svemira, od pulsara, crnih rupa, kvazara nadalje", kažu autori.

Poticaj im je to, kažu, da se na novim metodama koncentriraju na takva istraživanja, uz pomoć goleme količine arhive koja im je dostupna. 

Reportaža 3,5 kilometra pod zemljom traže minijaturne čestice

U ovakvim je slučajevima neko staro istraživanje ili zapažanje često od krucijalne važnosti jer samo kontekstualizacija uz pomoć proteka vremena može objasniti neke pojave u astrofizici i astronomiji.

Gama-zračenje prvi je puta, u astronomiji, detektirano šezdesetih godina, a danas je ta grana astronomije vrlo živo i popularno područje istraživanja. Kao i s X-zrakama, gama-zračenje mora se "hvatati" iznad atmosfere Zemlje koja apsorbira, i to uz pomoć satelita u orbiti ili posebnih balona te teleskopa. 

I dan danas su sami izvori gama-zračenja nedovoljno jasni i objašnjeni, iako znamo da je riječ o pulsarima, ostacima supernova i kvazarima, a među najfascinantnijim astronomskim fenomenima su takozvani izboji ili bljeskovi gama-zračenja koji se povezuju s upravo spomenutim energijskim eksplozijama.