Prije samo četiri godine biotehnolog Craig Venter reklamirao je svoju novoosnovanu tvrtku Human Longevity Inc tako da će "stote godine života učiniti novim 60-ima". Četiri godine poslije, u svibnju 2018., slavni biolog s Harvarda George Church za svoj Rejuvenate Bio rekao je da je ideja iza osnivanja ove tvrtke "imati tijelo i um 22-godišnjaka, ali s iskustvom osobe stare 130 godina".

S eksplozijom znanosti, spektakularnim razvojem najmodernijih tehnologija u 21. stoljeću, eksplodirao je i broj novoosnovanih tvrtki koje nekad samo zbog zarade, nekad zbog posebne vizije o budućnosti čovječanstva, određene znanstvene proboje koriste kao temelj za strmi i nagli poslovni uzlet. I svim tim ozbiljnim startupovima ide odlično. Barem na Zapadu. Kad je riječ o produljenju života, primjera je nebrojeno.

Spas iz rodilišta Skoro je umro od leukemije - spasile su ga dvije bebe

Svakih nekoliko mjeseci pojavi se u medijima neka nova lista najuspješnijih startupova, njih 5 ili 10, iz ovog područja, pri čemu svaka nova donosi neko novo ime koje je u međuvremenu već uspjelo privući desetke milijuna dolara investicija. Venter je 2014. tako pričao o 70 milijuna dolara, da bi tvrtka 2016. imala već više od 300 milijuna dolara ukupno. Unity Biotechnology u nekoliko godina probilo je granicu od 100 milijuna dolara i sad juriša prema 200.

Za svetim gralom besmrtnosti, nije nikakva tajna, odavno je u potjeri i libertarijanski milijarder Peter Thiel. Church je sa svojim Rejuvenate Bio tek krenuo, ali s obzirom na svoju reputaciju, potom bombastičnu kampanju, te s obzirom na iskustva, posljednji problem koji će njegova tvrtka imati bit će novac. Razliku od tvrtke do tvrtke čini područje i znanstvena odnosno medicinska metoda kojom se koriste.

George Church je vrhunski svjetski stručnjak s Harvard Medical School i njegova metoda zvuči posebno očaravajuće; njegov je plan da, zasad samo životinje, pomlađuje tako što im u DNK lanac unosi nove informacije. Zasad je to uspio s jednostavnim organizmima, s crvima i muhama koje su poživjele dvostruko dulje od uobičajenog, pa i više.

"Do sada smo već proveli mnoštvo istraživanja na miševima i sada ćemo na psima, a potom i na ljudima", kazao je Church nedavno.

Njegov plan je da od 2019. počne raditi na psima, a od 2022. i na ljudima. Koliko je ovakav spoj znanosti i ekonomije isplativ pokazuje baš njegov primjer. Čak i prije nego što se dotakne ljudi, za njegovim istraživanjima poludjelo je jedno usputno tržište, 72 milijarde dolara vrijedan biznis s psima kao kućnim ljubimcima u SAD-u. Church će tako raditi prvo na tome da zaustavi srčana oboljenja kod koker španijela i dobermana, pri čemu će prikupljati sve dokaze da bi metoda mogla funkcionirati i kod ljudi.

Za Churcha su se mediji zanimali jako često, posebno prošle godine kada ga se spominjalo u kontekstu donacije onog istog Thiela od 100.000 dolara kako bi uskrsnuo vunastog mamuta. Church je tada otkrio da je do dogovora došlo 2015. godine, tijekom jednog doručka s Thielom, kada ga je milijarder zamolio da mu predloži najluđu stvar u koju bi mogao investirati. Church mu je tada rekao tri stvari; program obrtanja procesa starenja, što je uključivalo i genske terapije, projekt razvoja umjetne inteligencije korištenjem prirodnih ljudskih neurona i na kraju mamuta.

"Odabrat ću mamuta", pričao je Church da je odgovorio Thiel.

Genska terapija Najskuplji lijek ikada koštao milijun dolara

Nije prošlo dugo i čovjek koji je nalupao milijarde, a nikada nije skrivao da ga zanimaju metode pravog pomlađivanja, ušao je i u biznis koji već nekoliko godina nije nimalo "otkačen". Starosno reprogramiranje sve češće se odnosi na korištenje matičnih stanica i njihovo manipuliranje tako da se pretvaraju u stanice kojeg god je potrebno organa zato što je počeo zapinjati ili je obolio.

I dok su znanstvenici posljednjih godina uspjeli smisliti način i kako prikupljati matične stanice i kako ih uzgajati, a odavno više nije neka vijest i o novim načinima manipuliranja u nova tkiva, problem je u tome što različitih tkiva u organizmima sisavaca ima tako puno da nije lako niti zamisliti koliko bi dugo trajalo baviti se svima njima kod jednog čovjeka. Genske terapije odnose se na prenošenje posebnih, ciljanih poruka u DNK preko virusa koji su za to pogodni.

Harvard je posebno poznat po uspjesima u tom području i do danas je razvio više oš 60 različitih genskih terapija. Kako se navodi, tamošnji stručnjaci na tragu su objave uspješnog razvoja tehnike kojom se kod glodavaca život može produžiti mijenjanjem dva konkretna gena kako bi se uklonilo četiri glavna uzroka starenja: srce, zakazivanje bubrega, pretilost i dijabetes. Venterov Human Longevity cilja pak na sljedeće organe i bolesti: rak, dijabetes, pretilost, srce, jetru i demenciju, odnosno mozak.

Njihovo glavno oruđe su matične stanice, ali ne bježe, daleko od toga, niti od igranja s DNK. Ovakav razvoj znanosti i biznisa iz područja medicine otvorio je niz pitanja. U prvom redu o tome kako će to utjecati na starenje populacije na Zapadu. Potom o društvenom raskolu između bogatih i siromašnih. Konačno, o cijeni tih terapije.

Venter na posljednji prigovor uzvraća da će ovakve terapije zapravo utjecati na smanjenje medicinskih troškova, što apsolutno ima smisla, jer netko tko je DNK tako "popravljen" da ne obolijeva od najskupljih bolesti, taj zdravstveni sustav, nakon plaćanja terapije "vječne mladosti", više ne košta ništa. Otvara se i pitanje etičnosti, pri čemu često glasnije nego drugi svoje pravo za nešto reći traže i razne vjerske organizacije.

Zagovornici produžavanja života, a za biti takav doista nije nužno zaći u srednje godine, kažu da je riječ o pitanju zdravlja i čovjekovog osobnog oslobađanja. Ne jednom medicinski tehničari i tehničarke ili liječnici rekli su da su najčešće od ljudi na samrti čuli da im je "žao što su proživjeli život onako kako su drugi htjeli da žive, a ne onako kako su htjeli oni sami". S produžavanjem života egzistencijalni pritisak znatno bi opao jer se čovjek više ne bi morao skrasiti do srednjih godina.

Kratki spoj Bolnice ušle u rat za matične stanice

Srednje godine, ako je vjerovati Churchu, mogle bi se preseliti komotno i iza stotih. Pisci znanstvene fantastike iz klasičnog razdoblja u drugoj polovici 20. stoljeća špekulirali su, sasvim osnovano, na temelju tadašnjih medicinskih spoznaja o tkivima i organima ljudi, o maksimalnoj dobi uz tada sasvim futurističke terapije, od između 200 i 500 godina.

Danas se u ciljana istraživanja s vrlo izvjesnim uspjehom u ovom polju slijevaju već milijarde dolara, očito ne samo zbog pukog straha od smrti i mraka, nego u prvom redu zbog želje čovjeka da raskine neke od posljednjih prepreka svojoj slobodi.