Nakon globalnog zatopljavanja plastika je jedna od najvećih prijetnji budućnosti koraljnih grebena, kažu znanstvenici.

Više od 11 milijarda komada plastike pronađeno je u trećini koraljnih grebena proučavanih na području azijsko-pacifičkog područja, prenosi BBC.

Procjenjuje se da će taj broj porasti na više od 15 milijarda do 2025.

Plastika dvadesetak puta povećava rizik pojave bolesti na koraljnim grebenima, prema istraživanju. Plastične vreće, boce i vreće riže su među pronađenim predmetima.

"Mogu reći da je plastika jedna od najvećih prijetnji u oceanima u ovom trenutku, osim klimatskih promjena", kaže Joleah Lamb sa sveučilišta Cornell u Ithaci.

DILJEM SVIJETA Znanstvenici u strahu: Nešto se čudno događa s morem!

"Tužno je koliko je komada plastike na koraljnim grebenima... ako možemo početi utjecati na te velike zagađivače plastikom onda se možemo nadati da možemo početi smanjivati količinu koja završava na tim grebenima".

Više od 275 milijuna ljudi na svijetu ovisi o koraljnim grebenima kao izvorima hrane, turističkom prihodu te za njih imaju kulturni značaj i štite obalna područja.

Vjeruje se da plastika omogućava bolesti koje napadaju morske beskralježnjake koji omogućavaju bujanje koraljnih grebena.

Velika je vjerojatnost da se grane koralja zapetljaju u plastiku.  To su važna staništa riba i za ribarenje, kažu znanstvenici.

"Mnogo puta naiđemo na velike vreće riže ili plastične folije za omatanje" kaže dr. Lamb koji je vodio istraživanje.

Ono što otkrivamo je da je osam puta veća vjerojatnost da se oko tih koralja s mnogo grana omota plastika.

U istraživanju objavljenom u časopisu Science međunarodni su istraživači proučili više od 150 grebena iz četiri zemlje na azijsko-pacifičkom području od 2011. do 2014.

NEVJEROJATNO Užas na dnu mora: Otkrio zvijeri koje vrebaju iz dubina

Plastika je otkrivena u trećini proučenih grebena. Grebeni blizu Indonezije imali su najviše plastike dok su australski grebeni pokazivali najmanju koncentraciju. Tajland i Mjanmar su bili u sredini.

Ranija istraživanja otkrila su da plastični otpad može predstavljati stres za koralje sprječavanjem prodiranja svjetla i kisika pa se patogeni organizmi mogu zadržavati.

Na temelju procjena o plastičnom otpadu koji završava u oceanima znanstvenici sugeriraju da se broj komada plastičnog otpada koji završava na koraljima u azijsko-pacifičkoj regiji može povećati s 11,1 milijarda na 15,7 milijarda komada do 2025.

Svake godine, prema procjenama u oceanima završava 4,8 do 12,7 milijuna tona plastike.