Otkaz ima daleko veće posljedice nego što se misli
Iako s ljetom dolazi i rast sezonskih poslova, što vlast uvijek dočeka s oduševljenjem tvrdeći da se situacija na tržištu rada poboljšava, činjenica je da su redovi na Zavodu za zapošljavanje svake godine sve dulji i dulji.
Čak i kad stvari krenu na bolje, društvu će trebati puno vremena dok se ne oporavi od krize. Iako većina istraživanja na tu temu razmatraj ekonomski gubitak, profesor James Laurence, sa Sveučilišta u Manchesteru, s kolegama je istraživao društveni 'trošak' recesije.
Laurencovo istraživanje, na uzorku od 7.000 ljudi iz Velike Britanije, pratilo je psihološke učinke dobivanja otkaza. Pitanje koje su postavljali ispitanicima bilo je: "Općenito govoreći, biste li rekli da se većini ljudi može vjerovati ili da nikad ne možete biti dovoljno oprezni kad surađujete s ljudima?" Odgovori su varirali od 'većini ljudi može se vjerovati', preko 'nikad ne možete biti dovoljno oprezni' do 'sve ovisi'. Ispitanicima je ovo pitanje postavljeno kad su imali 33 godine, te 17 godina poslije, kad su imali 50.
Laurence je otkrio da su osobe koje su dobile otkaz, čak i 17 godina kasnije bile za 4.5 posto manje sklone vjerovati ljudima. Ovo je još više vrijedilo kod ljudi kod kojih su posao i karijera zauzimali važno mjesto u životu, te je kod njih ta brojka iznosila sedam posto.
Možda i nije toliko čudno da su osobe kojima je posao važan, u smislu identiteta i osobne važnosti, osjetljivije na dobivanje otkaza, ali Laurence je otkrio i da se otkaz reflektira na povjerenje prema drugim ljudima. "Kad ljudi dobiju otkaz, osjećaju se bespomoćno i bez ikakve kontrole, te proživljavaju duboku nepravdu."
Može nam se činiti čudno da, u vrijeme krize, kad toliki ljudi svakodnevno ostaje bez posla, individualci i dalje toliko vjeruju svojim poslodavcima. Ali Laurence tvrdi da je povjerenje u poslodavce važno za cjelokupno društvo, jer je dokazano da se na taj način postižu bolji rezultati, piše The Atlantic.
"Mnogo je primjera među ekipama zaposlenika da ako si oni vjeruju međusobno, ali i poslodavcu, da osjećaju pozitivniji stav prema poslu, veću sigurnost na poslu, produktivniji su, kreativniji i učinkovitiji. Drugim riječima, potrebno je da poslodavci njeguju takav odnos sa svojim zaposlenicima."
Uz to, u društvima u kojima se zaposlenici osjećaju sigurno na poslu i vjeruju svojim nadređenima, ima manje korupcije i ljudi žive kvalitetnije. A kako bi zadržali povjerenje, izuzetno je bitno na koji način je došlo do prestanka radnog odnosa. "Moguće je pripremiti zaposlenike na to da će biti dijeljenja otkaza, te početi komunicirati s njima oko toga. Moguće je da bi neki i samovoljno odlučili otići ako bi im bila ponuđena dobra otpremnina." Sve treba isprobati, jer iako niti jedna opcija ne bi bila savršena, možda bi nečija egzistencija ipak bila spašena.