Astronomi su detektirali najmasivniju neutronsku zvijezdu ikad, a ona gotovo i ne bi trebala postojati, piše CNN.

Naime, neutronske su zvijezde najmanje u svemiru, s promjerom koji se može usporediti s veličinom grada poput američkog Chicaga, a same su ostaci supernove.

- No ova je neutronska zvijezda dva puta teža od našeg Sunca. To je iznenađujuće jer tolika masa znači da je nekoliko teoretskih modela sastava neutronskih zvijezda sada opovrgnuto - ističe Paul Demorest iz opservatorija National Radio Astronomy. 

Svemir Planeti koji su bolji za život od Zemlje

Zvijezda je nevjerojatno gusta, a njena masa ima utjecaj na naše razumijevanje sve tvari u ekstremno visokim gustoćama i na mnoge detalje u nuklearnoj fizici, objašnjava.

Budući da su neutronske zvijezde ostaci masivnih zvijezda koje su eksplodirale kao supernove, njihovi protoni i elektroni se sudaraju i tvore neutrone. 

Budući da neutronska zvijezda može biti nekoliko puta gušća od atomske jezgre, njena masa je nevjerojatna, a gustoća ih čini idealnim za izučavanje najgušćih tvari poznatih u fizici.

Zvjezdana prašina 20 milijuna godina stara prašina nađena na Antarktici

Istraživači su izračunali njenu masu uz pomoć Einsteinove teorije relativnosti, a potvrđeno je kako je prati "bijeli patuljak" koji kruži oko nje.

U slučaju nove neutronske zvijezde, nazvane J0740+6620, otkriveno je kako ima 333000 puta veću masu od Zemlje i točno 2,17 puta veću masu od Sunca, a nalazi se 4600 svjetlosnih godina od našeg planeta.

To je vrlo blizu granici toga koliko mase kompaktni objekt može imati prije nego sam sebe "zdrobi" u crnu rupu.

Sama se neutronska zvijezda brzinski vrti, zbog čega se naziva pulsar jer emitira radio valove iz svakog magnetskog pola. 

Zvijezda je detektirana uz pomoć Green Bank teleskopa u zapadnoj Virginiji. 

Kako orbita navodi bijelog patuljka direktno ispred pulsara, radio valovi koje emitira pulsar i koji dopiru do Zemlje moraju putovati jako blizu bijelom patuljku. Taj bliski prolaz uzrokuje njihovo kašnjenje pri dolasku zbog distorzije prostora i vremena uzrokovane gravitacijom bijelog patuljka. Ovaj efekt, nazvan Shapirovo kašnjenje, omogućava znanstvenicima precizno mjerenje masa obje zvijezde, piše Geek.