'Ribe iz Jadrana pobjeći će 1000 km sjevernije!'
Stotine vrsta riba i školjaka na sjevernoj Zemljinoj hemisferi bit će prisiljene migrirati prema hladnijim morima na sjeveru kako bi preživjele klimatske promjene. Ne treba imati doktorat iz bilo kojeg područja ekonomije ili marobiologije za shvatiti da će to biti težak udarac na prirodnu ravnotežu, a onda i za ribarstvo. Novo istraživanje u znanstvenom časopisu PLOS ONE predviđa da će samo iz mora uz Sjeverne Amerike, zbog globalnog zagrijavanja atmosfere, tako i mora, narednih godina prema sjeveru pobjeći čak oko 700 vrsta riba i drugih morskih organizama.
Pritom, kažu, migracije će biti sve samo ne zanemarive, u prosjeku čak 1000 kilometara prema sjeveru. Dr. James Morley koji je vodio istraživanje, s kolegama je proučavao 16 različitih klimatskih modela, od onih krajnje konzervativnih u odnosu na posljedice od klimatskih promjena, do onih s najgorim predviđanjima klimatske kataklizme uslijed industrijskog ispuštanja CO2, odnosno zagađenja fosilnim gorivima. Njihovo istraživanje ne donosi apsolutno nikakvu utjehu.
Ispostavilo se da su predviđanja koja se navode u Pariškom klimatskom sporazumu, a čak i iz takvog je Donald Trump jednostrano istupio u ime čitavog SAD-a, na užas većine nacije, zapravo među najoptimističnijima. Nakon Trumpovog jezivog poteza u SAD-u su se organizirali s jedne strane političari na lokalnoj razini, posebno u Kaliforniji gdje ih predvodi u prvom redu Arnold Schwarzenegger, s druge mnoštvo industrijalaca i najutjecajnijih aktivista, intelektualaca...
Trump se preko noći našao suočen s pokretom o čijoj masovnosti, političkoj, društvenoj i financijskoj moći nije mogao sanjati, a oni su krenuli u razvoj zelene industrije neovisno o njegovoj politici. Problem je u tome što je jeziva šteta na svjetskoj razini već napravljena i što će i u najboljem slučaju svake godine biti sve gore tijekom nekoliko budućih desetljeća.
Što se tiče posljedica po život u moru i Jadranskog mora u toj priči, Express je u veljači pisao o izvještaju organizacije Global Fishing Watch koja je utvrdila razmjere prekomjernog izlova ribe diljem svijeta. Opremili su se moćnim kompjuterima i softwareom i svoj sustav spojili direktno na Automatic identification system (AIS), mrežu koja prati signale sa svih ribarica diljem svijeta koji sadržavaju njihovu lokaciju, smjer u kojem se kreću i brzinu. Bilo je to 22 milijarde podataka.
U isto vrijeme Science je objavio članak s podatkom o čak 55 posto površine svjetskih oceana koji su prekomjerno izlovljeni. Još 2015. aktivisti iz WWF za Hrvatsku su govorili da je u Jadranu prekomjerno izlovljeno čak 93 posto ribe. WWF je 2016. otkrio da je mediteranska sabljarka pred potpunim istrebljenjem u Jadranu. Ova riba može narasti i do 150 kilograma mase i četiri metra duljine, a danas se kulinarski, kao, majstori reklamiraju s pripremom jela od pet kilograma teških sabljarki.
Druga jeziva stvar je da Hrvatska jedva da je povukla nešto od 350 milijuna eura iz fondova EU-a što je imala na raspolaganju za očuvanje morskog života u Jadranu i ribarstva. A tek na sve to slijedi i najgori problem; od 2011. u Jadran je doselilo čak 16 novih vrsta riba, redom tropskih, koje će, ukoliko se uspiju Jadranom i proširiti, katastrofalno zaprijetiti autohtonim vrstama. 14 od svih tih stranih vrsta iz posljednjih godina do Jadrana su stigle preko Sredozemlja gdje su stigle iz Crvenog mora kroz Sueski kanal.
U Jadranu više nema obale u duljini većoj od 500 metara koja bi bila neoštećena, svjedočio je nedavno ribar Igor Kralj iz Baške Vode. Riblji svijet u Jadranu je pred totalnim kolapsom, samo je pitanje trenutka kad će najveći dio Jadrana postati velika "mrtva zona" kao što već postoje sasvim opustošena područja bez života. Prije dvije godine Nova TV pripremila je prilog u kojem je profesor Jakov Dulčić objasnio da se Jadran ubrzano mijenja posljednjih već između 15 i 20 godina.
Jadransko more pretvara se sve više u tropsko zbog zatopljenja uslijed klimatskih promjena. U posljednjih pola stoljeća u Jadranskom moru nestalo je 34 posto riblje populacije i 41 posto sisavaca. Klimatski i samouništavajući ribarski faktori pritom su glavni, ali ne i jedini. Osim toga po riblji svijet pogubni su i zagađenje te uništenje staništa. I dok se posljednjih godina čuje kako je ribe po ribarnicama više nego ikada, činjenica je da je ta riba sve sitnija.