Do ovoga je ožujka, kad je Zagreb zadesio jak potres, a još razorniji onda i Baniju, malo tko znao išta o seizmologiji. Novonastali interes za tu znanost otkrio nam je, međutim, i blaga u podrumu Geofizičkog zavoda PMF-a u Zagrebu. Zahvaljujući svojem znanju, utjecaju, ali i tadašnjoj Austro-Ugarskoj, državi koja je prema znanosti bila darežljiva, veliki je Andrija Mohorovičić početkom 20. stoljeća u Zagreb dopremio u to doba najmoderniju seizmološku opremu. Stigla je 1908. na Grič i služila sve do 1990. godine, dakle više od 80 ljeta. Da zatreba, mogla bi seizmolozima služiti i danas, toliko je kvalitetna i izdržljiva. 

Najstariji seizmografi iz 1908. i danas bi mogli poslužiti svrsi. Beč ih više nema, Zagreb da 

Da, sva je Mohorovičićeva oprema još dobra i mogla bi poslužiti svrsi, iako su današnji uređaji puno napredniji, kaže nam Ivica Sović, predavač i seizmolog s PMF-a. Provodi nas kroz mali muzejski prostor fakulteta i priča kako je Mohorovičić bio ne samo izuzetan znanstvenik, nego i, očito, poduzetan čovjek. 

Seizmograf je potres bilježio na čađavom papiru, koji se zatim lakirao 

- Sve što je tražio od države, on je i dobio, zato što su u Beču sjedili činovnici koji su radili svoj posao i razumjeli potrebe znanosti. Od 1918. je pak počela ona ‘lako ćemo’, po kojoj živimo i danas - kroz smijeh će profesor. Pokazuje nam seizmografe koji su stigli taman uoči potresa na pokupskom području 1909. i zabilježili ga. Štoviše, zabilježili su i Veliku sibirsku eksploziju iste te godine, kao i potrese u Italiji. Sve je to Mohorovičiću pomoglo u njegovim kasnijim, velikim spoznajama o postojanju zemljine kore i plašta, na temelju kojih se seizmologija dalje razvijala. 

Hippov kronograf - dio opreme koja je bilježila potrese, njihovo točno vrijeme...

- U Beču ove seizmografe više nemaju, naši su sačuvani i uščuvani. Riječ je o velikim raritetima - priča nam prof. Sović. Danas našim seizmolozima, nažalost, štošta nedostaje, jer imaju 17 seizmografa po državi, a trebalo bi ih biti barem sto. Mohorovičić se, duboko u zemlji koju je proučavao, vjerojatno hvata za glavu od muke.

Mohorovičićevi kronometri, dio skupe geofizičke opreme koja je pomogla njegovim velikim otkrićima.  Tadašnja je oprema bila dugovječnija od današnje jer nije bilo elektronike, korodiranja, kondenzatora...