Senzacija: Otkrili 500 gena povezanih s inteligencijom
Ljudska inteligencija uvelike ovisi o uvjetima u kojima smo odrasli. Djeca koja nisu pothranjena i odrastaju u relativno nezagađenim uvjetima u prosjeku postignu bolje rezultate od onih koji su na tom planu zakinuti.
No i genetika uvelike igra ulogu u tome koliko smo inteligentni. Studije na blizancima pokazuju da 50 do 80 posto varijacija u inteligenciji se može pripisati genima. No pronaći prave genetske varijante ili alele pokazalo se kao velik izazov.
Do sada studija DNK stotina tisuća osoba koje nisu u rodu pokazuje da samo 30 posto varijanti prelaze s roditelja na djecu, tj. nasljedne su. Velika 'rupa' između studije na blizancima i genetskih istraživanja zbunjivala je znanstvenike.
Sada je više od 500 gena koji se dovode u svezu s inteligencijom identificirano u najvećoj studiji tog tipa. Znanstvenici su koristili uzorke iz institucije UK Biobank i usporedili gene više od 240.000 osoba. Njihova je analiza identificirala 538 gena odgovornih za inteligenciju, kao i 187 regija ljudskog genoma zaslužnih za logičke procese i razmišljanje. Neki od tih gena su također vezanin uz neke druge biološke procese, poput dugog života.
No, čak i sa tim novim saznanjima jako je teško predvidjeti nečiju inteligenciju iz njegovih gena. Od svih osoba čije su gene koristili u istraživanju samo od sedam posto su točno doveli u korelaciju gene i IQ (koji je nesavršeni pokazatelj inteligencije).
Istraživanje koje je analiziralo obitelji u Škotskoj pokazalo je kako inteligentniji ljudi imaju manje DNK mutacija koje utječu na genetiku, ali i sveukupno zdravlje, umjesto onoga što su znanstvenici predvidjeli - a to je da imaju više genetskih varijanti koje ih čine pametnijima.
- Ovo je jedna od najuzbudljivijih istraživanja koje sam ikada vidio - rekao je genetičar Steve Stewart-Williams.
Jedna od implikacija jest da će se genskom terapijom (genetskim inženjerstvom) ne samo 'popravljati' stotine štetnih mutacija (za zdravlje) već i da će osobe biti pametnije, a ne samo zdravije.
- Mislim da ovo pokazuje koliko je genska terapija važna za budućnost, a sada vidimo i da su to 'dvije muhe jednim udarcem' - rekao je etičar Christopher Gyngell sa Oxforda.