Ogromna područja sjevernih zemljopisnih širina sada gore. Toplinski val zahvatio je dijelove Arktika, od Aljaske do Grenlanda i Sibira. Tako su stvoreni savršeni uvjeti za šumske požare, uključujući i ogromne požare vidljive iz svemira koji bukte u dijelovima regije.

Pierre Markuse, stručnjak za procesiranje satelitskih snimki, zabilježio je samo nekoliko požara koji napadaju šume i tresetišta Arktika. Snimke otkrivaju osjetljivi krajolik isprepleten rijekama, ogromnim planinama i ogromnim šumama, a sve pod debelim slojem dima.

KATASTROFA Aljaska gori: Najtoplije proljeće ikada

Na Aljasci su šumski požari spalili više od 1,6 milijuna hektara, i to samo ove godine. Ogromni požari raširili su dim i do naseljenih područja, a sve u kontekstu najtoplijeg dana u povijesti grada Anchoragea. Snimka u nastavku teksta pokazuje neke od požara na zabačenim područjima Aljaske,  kao što je požar oko jezera Swan, odgovornog za gušenje Anchoragea u dimu krajem prošlog i početkom ovog mjeseca.

Visoke temperature rasplamsale su požare i u Sibiru. Udaljenost požarišta od naseljenih područja znači da vatra bukti potpuno neometano te često kroz područja koja su uobičajeno smrznuta ili barem vlažna. Međutim, kako je Thomas Smith, stručnjak za požare na London School of Economics, ispričao na Twitteru, postoji mnogo dokaza da je to tlo sada isušeno zbog vrućine pa je zbog toga i sada u plamenu. Posebna je briga zato što je treset zasićen ugljikom i vatra ga može ispustiti u atmosferu u obliku ugljik dioksida.

LUDI PLAN Zid ispod Antarktike: Gradi se da zaustavi otapanje leda

Prema nekim procjenama, treset sadrži dvostruko više ugljika nego sve šume na svijetu, a pokriva samo tri posto Zemljine površine. Zapaljeno tresetište može nastaviti tinjati pod zemljom kroz čitavu zimu i ponovno se rasplamsati u proljeće. 

Donje fotografije pokazuju požare u Batagaju, u središnjem Sibiru, i oko rijeke Lene.

A tu je i neobični požar na Grenlandu. Krajolik, znatno poznatiji po ledu, već drugi put u posljednje tri godine se zapalio. Jako malo je zabilježenih takvih situacija te, iako nisu u rangu požara na Aljasci ili u Sibiru, još su jedan simptom transformacije Arktika kako se planet zagrijava. 

Sve u svemu, piše portal Gizmodo, požari na sjeveru planeta ispustili su u samo mjesec dana jednaku količinu ugljika u atmosferu kao čitava Švedska u godini dana. 

Tresetišta Arktika su obično prekrivena ledom tijekom cijele godine, ali stalni rast temperatura potaknut ljudskim ispuštanjem stakleničkih plinova, otopili su zaštitni sloj na Arktiku čitavih 70 godina prije nego što su znanstvenici projicirali, napominje portal ATI.

Zapanjujuće rano otapanja leda indikator je sve bržih klimatski promjena i to već pred našim očima.

Od lipnja, europski Copernicus pratio je više od 100 požara u arktičkom krugu, a najopasniji na Aljasci i u Sibiru. Neki požari su se toliko rasplamsali da su pokrivali površine 100.000 nogometnih igrališta.