Rastuća razina mora radi otapanja leda ozbiljan je problem s kojim ćemo se uskoro morati obračunati. Razina mora i oceana već sad raste i prijeti potapanjem i poplavama čitavom nizu gradova poput Miamija ili Venecije.
Ukoliko se otopi i led koji pokriva Antarktiku i Grenland, brzina rasta razine mora će se utrostručiti, štete će biti u vrijednosti trilijuna dolara, a raseliti će se i milijuni ljudi.
Kako bi se, doslovno, spasili, ljudski će rod morati krenuti s najvećim građevinskim projektom u povijesti ljudskog roda, ako je vjerovati magazinu The Cryosphere, a to je gradnja golemih nosećih zidova ispod ledenih masa kako se ne bi raspale.
To bi nam, u teoriji, trebalo dati nešto vremena da se obalna područja prilagode, te da ljudska vrsta poništi dio zagrijavanja koje smo uzrokovali izgaranjem fosilnih goriva i mijenjanjem klime.
"Geoinženjering takve vrste često znači razmišljati o nezamislivome", kaže John Moore, jedan od dva autora nove studije napravljene u suradnji između Beijin Normal sveučilišta i Lapland Arctic Centre sveučilišta.
Projekt je i dalje čista teorija. I u današnje bi doba, slažu se autori, intervencija bila na rubu mogućega. No jednako je moguć i katastrofalan kolaps masa leda, i sve je možda već krenulo s glečerom Thwaites na zapadu Antarktike.
Koncept se istražuje već nekoliko godina
"Thwaites bi mogao vrlo lagano "aktivirati" kolaps koji bi razinu mora podigao za tri metra", kaže drugi ko-autor studije Michael Wolovick, geofizičar s Princetona.
Na Antarktici ima dovoljno leda da razinu mora globalno podigne za 60 metara. Iako se ljudi tješe činjenicom da topljenje "traje", Antarktik se zapravo topi brže no što se očekivalo.
Ono što bi prirodnim putem trajalo tisućama godina, ljudi su maksimalno ubrzali.
Tijekom 20. stoljeća razina mora diljem svijeta narasla je u prosjeku za 15 centimetara, a to je bilo dovoljno da prosječnu plažu na istočnoj obali "skrati" za 15 metara.
Također treba zapamtiti da mora ne rastu svugdje jednako, radi oceanskih struja i efekata gravitacije. Drugi su faktori također doprinijeli globalnom rastu razine mora. Kako se svijet zagrijao radi izgaranja fosilnih goriva, oceani su "pojeli" većinu topline. Topla se voda "širi" i zauzima više prostora.
Uz to se tope i ledene sante, dodajući još vode u sustav, a kada krenu pokrovi Antarktike i Grenlanda onda smo u pravim problemima.
Prema nedavnoj studiji, trebalo bi se sagraditi potporne strukture ili čak zidove ispod leda kako bi se ojačalo da se ojača priljev tople vode od ispod.
Wolovick i Moore istražuju taj koncept već nekoliko godina. U svojoj novoj studiji izračunali su koliko je vjerojatno da će Thwaites glečer pokrenuti raspad sistema. To je poseban izazov jer je riječ o glečeru ekstremne širine, što znači da treba jaku i veliku potpornu strukturu.
Autori su izračunali kako bi gradnja "zida" i potpornog sustava imala 70 posto šanse da spriječi gubitak zapadno-antarktičke ledene mase sljedećih čak 1.000 godina.
"To bi bio najveći inženjerski projekt kojeg je čovječanstvo ikad pokušalo, nešto poput kopanja Sueskog kanala samo u još tisuću puta gorim uvjetima", kažu znanstvenici.
Najveći su problemi to što je to tehnički gotovo neizvedivo, a i male su šanse da led dovoljno izdrži da se to izgradi, s obzirom na brzinu trenutnog otapanja i slabljenja ledenih masa.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Šteta
ma sumnjam da ce to pomoći