Arheolog Andrew Sorensen odlučio je istražiti jednu od velikih misterija te znanosti - a to je kako su neandertalci ovladali vatrom. Čak 50.000 staru tehnologiju, piše The Atlantic, odlučio je rekreirati uz pomoć istog oruđa koje je i njima bilo na raspolaganju.

Na plažama Engleske sakupljao je kremen kojeg ako udarite (obradite) na pravi način otkriva oštre rubove kojima se može "rezati" meso i sjeći drvo. A ako kremen kresnete o mineral imena pirit onda lete iskre.

Arheolozi su pronašli dokaze da su neandertalci palili vatre. Pronašli su i paklinu koju su pravili zagrijavanjem kore breze. Ono što nikada, pak, nisu pronašli je neko oruđe koje sugerira da su palili vatre onda kada su to htjeli. To bi značilo da su neandertalci morali sakupljati vatru iz prirodnih izvora poput munja koje zapale neko stablo, a to zahtjeva dugo hodanje i nije baš sigurna taktika. Ovladavanje vatrom bio je ključna prekretnica, slaže se većina znanstvenika, u ljudskoj evoluciji.

Svemogući kruh Znanstvenici otkrili - kruh je stariji nego smo mislili

Sorensen misli kako su dvostrani ručni klinovi rješenje zagonetke. Riječ je o sjekiricama koje su se koristile za svaku vrstu rezanja. Sorensen to naziva "neandertalskim švicarskim nožićem". Uzeo je nešto kremena kući, oblikovao ga u klinove i pokušao napraviti vatru u laboratoriju.

Metodom pokušaja i pogreške shvatio je kako udaranjem pirita po ravnoj strani klina proizvodi iskre koje mogu upaliti što god je postavio kao fitilj. Početna je vatrica bila mala i zahtijevala bi trud i napor da se razjača, ali bila je tu.

Kako je uporno "kresao" piritom po klinu od kremena to je ostavljalo "ožiljke" na materijalu. Znači da ako su to radili i neandertalci trebaju biti vidljivi rezovi i na njihovom oruđu. Otišao je u muzeje istražiti mikrooštećenja.

U svom istraživanju, objavljenom u znanstvenom magazinu "Scientific Reports" Sorensen i njegovi kolege, na temelju mikrooštećenja koje su pronašli, tvrde kako su neandertalci, de facto, imali oruđe te znali napraviti vatru.

Kolege iz struke koji nisu sudjelovali u istraživanju kažu kako je to "nevjerojatno uzbudljivo otkriće".

Dennis Sandgathe, arheolog sa sveučilišta Simon Fraser i dalje nije uvjeren. Istraživao je 40.000 do 100.000 godina stare lokalitete na kojima su živjeli neandertalci. Našao je dokaze da su koristili vatru tijekom toplih perioda, a munje su češće po ljeti nego po zimi.

Kaže i kako bi onda pirit i klinovi bili u istim slojevima na lokalitetu no on ih nikada nije pronašao zajedno.

No, priznaje kako arheolozi rade s vrlo malo dokaza koji nisu egzaktni.

"Upravo je iz tog razloga jako teško i s modernom tehnologijom pogoditi što se i kako tada radilo", kaže Sandgathe.