Znanstvenici otkrili kako ćemo umrijeti od asteroida
Snažni vjetrovi i udarni valovi odgovarali bi za više od 60% svih žrtava pogodi li asteroid ikad Zemlju, objavilo je sveučilište u Southamptonu.
Istraživači su proučavali sedam vrsta posljedica povezanih s udarima asteroida: toplotni valovi, leteći ostaci, cunamiji, snažni vjetrovi, potresi i krateri te proučavali koliko su smrtonosne posljedice ovisno o veličini asteroida. Na kraju su ih rangirali po broju žrtava.
Sveukupno, snažni vjetrovi i udarni valovi vjerojatno bi nanijeli najviše žrtava. U eksperimentalnim scenarijima, ova dva učinka odgovarala su za više od 60 posto izgubljenih života. Udarni valovi rezultat su naglog i značajnog porasta tlaka zraka i mogu oštetiti čak i unutarnje organe u ljudskom tijelu. Snažni vjetrovi mogu odbaciti ljude i stvari desecima, ponekad i stotinama, metara.
Viši znanstveni asistent Clemens Rumpf, glavni autor ove studije, izjavio je: "Ovo je prva studija koja promatra sedam efekata udara asteroida i procjena koje su, u smislu ljudskih gubitaka, najteže."
Rumpf izjavio je kako bi njegova otkrića mogla pomoći drugim znanstvenicima za ublažavanje opasnosti kako bi se bolje pripremili za rješavanje prijetnje udara asteroida.
Iako su takve studije potrebne kako bi se smanjila opasnost, smrtonosni efekt asteroida još uvijek su rijetki, rekao je Rumpf. Zemlju udari 60 metara široki asteroid svako oko 1,500 godina, a asteroid širok 400 metara vjerojatno će pogoditi planet svakih 100,000 godina.
"Vjerojatnost utjecaja asteroida je stvarno niska, ali posljedice mogu biti nezamislive", kazao je.
Rumpf i njegovi kolege koriste računalne simulacije da zaspu globus s 50,000 asteroida u rasponu od 15 do 400 metara - promjer asteroida koji najčešće pogađaju Zemlju. Istraživači su zatim procijenili koliko bi ljudi poginulo zbog svakoga od sedam efekata.
Udarci asteroida na kopnu značajno su opasniji od asteroida koji bi sletjeli u ocean.
Veliki asteroidi koji utječu na ocean mogli su generirati dovoljno snage da potaknu tsunami, ali energija vala vjerojatno bi se raspršila tijekom putovanja i na kraju bi se zaustavila na obali Čak i ako bi cunami došli do obalnih naselja, daleko će manje ljudi umrijeti nego ako je isti asteroid pogodio zemlju, rekao je Rumpf. Sveukupno, cunamiji su odgovarali za 20 posto izgubljenih života, navodi se u studiji.
Toplina koju je generirao udar asteroid odgovarala je za gotovo 30 posto izgubljenih života. Pogođene populacije vjerojatno bi izbjegle štetu skrivajući se u podrumima i drugim podzemnim strukturama.
Samo su asteroidi veći od 18 metara bili smrtonosni. Mnogi asteroidi na donjem kraju tog spektra raspadaju se u Zemljinoj atmosferi prije nego što dosegnu površinu planeta, ali udaraju češće od većih asteroida i generiraju dovoljno topline i eksplozivne energije da uzrokuju štetu. Na primjer, meteor koji je udario 2013. iznad Chelyabinska, u Rusiji, bio je 17 do 20 metara i izazvao više od 1.000 ozljeda, nanoseći opekline i privremenu sljepoću kod ljudi u blizini.
Rezultati studije mogli bi pomoći ublažavanju gubitka ljudskih života. Mala mjesta u opasnosti od udara velikog asteroida potrebno je evakuirati, ali za velika mjesta treba smisliti bolju taktiku.
"Ako je pogođeno samo deset osoba, možda je bolje evakuirati područje. Ali ako je pogođeno 1.000.000 ljudi, možda bi trebalo razviti načine za guranje asteroida s puta", kazao je on.