Razorna erupcija Vezuva koja je uništila Pompeje, Herkulanej te još niz antičkih rimskih naselja započela je 24. kolovoza 79. godine. Prethodili su joj brojni potresi od kojih je najrazorniji bio onaj 67.godine. Iako su se nakon ovih potresa brzo oporavljali, erupcija vulkana ih je u potpunosti uništila. Pompeji su nakon toga bili zatrpani pod slojem pepela 1600 godina prije nego što su slučajno otkriveni.
Nakon niza provedenih istraživanja znanstvenici sada smatraju kako su otkrili razloge smrti stanovnika koji su se sakrili u komore na obali. Vjeruju kako je njihova krv 'zakuhala' i uzrokovala rasprsnuće lubanje. Razina očuvanosti dva grada je bez presedana, a žrtve su doslovno zamrznute u vremenu, zakopane 1600 godina i poginuli su gotovo u roku od sekunde.
Kada je pogodila grad Herkulanej, 300 ljudi sklonilo se u 12 različitih komora na obali, na plaži. Studija objavljena na PLOS One, koju je vodio znanstvenik Pierpaolo Petrone sa Federico II Sveučilišne bolnice u Napulju, pregledao je kosture ljudi pronađene upravo u tim skloništima.
Nova znanstvena otkrića utemeljena na analizama kostura pokazala su kako je erupcija uzrokovala stravične posljedice, posebno na stanovnicima. Razorna snaga eksplozije dovela je do toga da je njihova krv isparila a lubanje su im eksplodirale.
U posljednjem istraživanju znanstvenici su pregledali ostatke minerala na kostima. Promatrali su kako je pepeo ispunio njihovu lubanju i kostur. Nakon toga su proveli i laboratorijsku analizu pa rezultate stavili u kontekst mjesta gdje su ostatke pronašli, komora ispod obale koje su bile poput pećnica zbog ekstremnih temperatura koje je proizvela erupcija, piše The Newsweek.
Petrone i njegovi kolege pronašli su jako neobične crvene i crne ostatke minerala koji su prekrivali kosture. Isto to pronašli su i u njihovim kosturima. Daljnje analize dovele su ih do zaključka kako su tjelesne tekućine žrtava potpuno isparile. Njihova krv je 'zakuhala' zbog čega su im lubanje eksplodirale.
"Ova nevjerojatna otkrića lubanja prepunih pepelom pokazuju kako su nakon isparavanja organske tekućine u mozgu zamijenjene pepelom. Prisutnost takvog pepela primijećena je čak i u onih žrtava na kojima su se vidjeli nešto manji toplinski učinci. To su dokazi kako je udar bio toliko snažan i vruć i da je mogao prodrijeti u intrakranijalnu šupljinu nakon što je uništio meka tkiva i organske tekućine", napisali su znanstvenici.
Istraživanje zaključuju riječima kako je ovo prvi eksperimentalni dokaz koji pokazuje potpuno isparavanje tjelesnih tekućina i mekih tkiva. Otkrića kako naglašavaju, pokazuju rasprostranjeni uzorak krvarenja uzrokovanog vrućinom, povećanje intrakranijalnog pritiska i puknuća, što je najvjerojatnije bio uzrok brze smrti stanovnika Herkulaneja.
Prije erupcije 79. godine za Vezuv su mislili kako je samo obična planina. No pokazalo se kako to baš i nije tako. Uz strahovit prasak “čep” od otvrdnute lave kojim je bio začepljen krater vulkana se rasprsnuo uslijed nagomilanog pritiska. Eksplozija je izbacila stup vulkanskog materijala visok oko 20 km, nakon kojeg je slijedila 'kiša' malog kamenja, te vulkanskog pepela koji je zatrpao sve u radijusu od 70 km. U vrijeme erupcije u Pompejima je živjelo oko 20.000 ljudi.
Temperatura eksplozije dosezala je 300 stupnjeva. Pretpostavlja se da je od posljedica erupcije poginulo više od 15.000 ljudi, a jedino sačuvano svjedočenje je ono Plinija mlađeg, admirala rimske flote iz obližnjeg Misena i znanstvenika prirodoslovca. On je u svom pismu Tacitu opisao katastrofu u kojoj je poginuo njegov stric Plinije Stariji.
Ova otkrića svoju posebno važnost imaju u kontekstu rizika koji nam prijeti i danas od mogućih vulkanskih erupcija. Oko tri milijuna ljudi danas živi u okolici Vezuva, a centar Napulja samo je 12 kilometara udaljen od i dalje aktivnog vulkana.
Vezuv je eruptirao mnogo puta od tada i jedini je vulkan na europskom kontinentu koji je je eruptirao u zadnjih stotinu godina. Smatra se jednim od najopasnijih vulkana s obzirom na svoju već dokazanu razornu moći i veliki broj ljudi koji u njegovoj okolici žive.
