Na našoj kazališnoj sceni postoji i niz slučajeva kršenja glazbenih autorskih prava. Dramsko kazalište Gavella imalo je prije nekoliko godina nesporazum oko korištenja autorskih prava u suvremenoj verziji klasika Gustava Flauberta 'Gospođa Bovary', koji je nastao zbog toga što su u predstavi bile uključene obrade poznatih hitova iz osamdesetih, recimo Davida Bowieja
Jasenko Rasol
Iskristaliziralo se pitanje je li zadatak kazališne predstave da vjerno prikaže djelo nekog kanonskog autora ili kazalište danas treba ulaziti u raspravu s tim tekstom? I što bi zapravo bila njihova uloga - samo čuvanje lika i djela od tzv. zlouporabe ili možda i popularizacija autora? Upravo o tim pitanjima raspravljalo se u slučajevima Krležine 'Hrvatske rapsodije' u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, zatim nesuđenog Marinkovićeva 'Kiklopa' u Teatru &TD, te zabranom korištenja imena Mate Parlov u produkciji Kazališta Ulysses Duško Marušić/Pixsell
Prema informacijama Hrvatske autorske agencije, kod nas je prilično rašireno nepoštovanje i kršenje autorskih prava, koja se često reguliraju naknadno, kad je proces rada već u poodmakloj fazi što je bio slučaj s postavljanjem romana Dubravke Ugrešić 'Štefica Cvek u raljama života' u produkciji Kazališne družine Histrion Foto Novaković
