Hrvatski građani ne vjeruju u službene podatke o inflaciji te smatraju da je inflacija šest do sedam puta veća od prikazane! Određena razina skepticizma postoji i u drugim državama, ali blaža nego u Hrvatskoj, pa je u europodručju percipirana inflacija otprilike tri puta veća od službene, piše Ljubica Gatarić za Express. 

Hrvatska narodna banka pokušala je taj raskorak objasniti nekim metodološkim razlikama u izračunu inflacije, ali i činjenicom da naša potrošačka košarica sadrži više prehrambenih namirnica nego recimo u Njemačkoj ili Francuskoj. 

Na formiranje dojma o cijenama utječe i to što nekretnine ne ulaze u izračun opće inflacije, a cijene stanova i kuća se gotovo udvostručuju svakih sedam-osam godina. Političari su se opet počeli preznojavati u pokušaju da objasne zašto je na kraju kalendarske 2024. godine Hrvatska prednjačila po inflaciji u europodručju.

RIJEČ DANA Znate li kako je nastala riječ 'bojkot'? Kapetan Boycott je bio izopćen poput gubavca

Dorađuje se lista osnovnih proizvoda koji će još neko vrijeme imati zamrznute cijene, dok inflacija ne dođe do poželjne i prihvatljive razine od 2 posto, piše Ljubica Gatarić. 

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) za mjesec prosinac pokazao je da je Hrvatska na godišnjoj razini imala rast cijena od 4,5 posto prema prosječnih 2,4 posto u europodručju, 2 posto u Sloveniji ili 1,3 posto u Italiji, dok je ‘obični’ indeks potrošačkih cijena (IPC) bio nešto blaži te je inflaciju ocijenio na 3,4 posto. I jedno i drugo je puno te svojom veličinom odudara od kretanja u većini drugih europskih zemalja. Posebno strše poskupljenja hrane i usluga. Nijedna država nema tako veliku razliku između harmoniziranog i običnog indeksa, što u stručnim krugovima izaziva određenu podozrivost prema kvaliteti podataka. Harmonizirani indeks se izračunava prema jedinstvenoj metodologiji koja je usklađena unutar EU i europskog gospodarskog prostora, što znači da se za izračun HIPC-a u svakoj državi koristi isti način prikupljanja podataka i isti popis proizvoda i usluga, piše Express u tiskanom izdanju.

- Osjećaj pokradenosti ili jaz između percipirane i službene stope inflacije velikim dijelom proizlazi iz načina izračuna stope inflacije koji je plutokratski. Podatak dobro reprezentira kućanstva koja troše puno, a jako loše ona koja troše malo, u pravilu siromašnija i manja kućanstva. Stoga je važno promatrati inflaciju prema različitim dohodovnim skupinama. Posljednjih godina je inflacija siromašnih bila puno veća od inflacije bogatijih kućanstava, kaže za Express analitičarka Ekonomskog instituta Zagreb Marina Tkalec.

Cijeli tekst Ljubice Gatarić o stvarnoj razini inflacije u Hrvatskoj pročitajte OVDJE.