Mračna strana najboljeg zdravstvenog sustava u svijetu
U potrazi za primjerima pravednijeg društva, Bernie Sanders tražio je uzore u zemljama sjeverne Europe.
"Nordijski model" je sastavljen od bogatih država koje se financiraju relativno vrlo visokim porezima, a koji pak vladama omogućuje pružanje visokokvalitetnog obrazovanja i zdravstvene zaštite za sve stanovnike.
Sanders, neovisni američki senator iz Vermonta koji je demokratski kandidat za predsjednika SAD-a na izborima 2020., kaže da bi SAD mogle puno od njih naučiti.
"Želim zahvaliti finskom narodu ne samo na onome što rade već i što su nam dali viziju i model koji mi u ovoj zemlji možemo postići", rekao je pred mnoštvom u Vermontu 2008. godine.
Godine 2017. Sanders, koji sebe opisuje kao demokratskog socijalista, pohvalio je i danski zdravstveni sustav, rekavši: "Oni mogu upravljati visokokvalitetnim zdravstvenim sustavom - vjerojatno boljim od našeg - po pola cijene. Jer to je javni zdravstveni sustav."
Zdravstveni sustav koji je javno pokrenut i financiran - poznat kao "Medicare za sve" - sada je jedna od velikih senatorovih ideja kao kandidata za demokratsku nominaciju 2020., a još uvijek izgleda da crpi inspiraciju iz nordijskog modela, budući da je na Twitteru objavio kako u Finskoj rađanje djece ima vrlo niske troškove za državu. No, CNN donosi drugačiju priču.
Naravno, teško je usporediti zemlju poput Finske koja ima stanovništvo Minnesote i čitavih Sjedinjenih Država. Nijedan zdravstveni sustav - ukorijenjen kao i svaka zemlja u svojoj povijesti i zemljopisu - ne može ikada pružiti savršen model drugima.
No, finski zdravstveni sustav star 130 godina puno radi na tome. Ne samo da je velika većina stanovništva - 88% - zadovoljna sustavom, njegova praktički besplatna skrb za sve znači da nijedan Finac nikada nije bio u minusu zbog zdravstvenih troškova iako to ne znači da još uvijek nemaju razloga za prigovaranje.
"Zdravstvena zaštita nije poput kupovine traperica. Kupac ne može reći – ovo liječenje mi je preskupo, neću to kupiti, jer se zakoni tržišta ne odnose na zdravstvo."
U Finskoj se zdravstvena skrb smatra pravom, a ne privilegijom, kaže ona i stoga je javno zdravstvo primjerenije od privatnog sektora. Partenen kaže da to nije samo pitanje jednakosti, već učinkovitosti.
"Finska vlada pregovarat će o cijenama lijekova s tvrtkama koje razvijaju te lijekove - u SAD-u je problem što je Medicareu zabranjeno pregovarati o takvim stvarima, što nema smisla", kaže ona i odgovara na pitanje zašto je cijeli sustav jeftiniji.
Zatim tu je kvaliteta sustava, u smislu rezultata skrbi o pacijentu. Finska je jedna od pet zemalja s najnižim stopama smrtnosti majki, a Finci imaju dulji životni vijek od Amerikanaca. Finska se također nalazi među vodećim zemljama u svijetu po pristupu zdravstvenoj zaštiti.
Naravno, nije sve ružičasto. U ožujku je finska vlada podnijela je ostavku jer nije uspjela provesti reformu zdravstva kroz Parlament - postajući druga vlada zaredom koja to nije učinila.
Finskim decentraliziranim zdravstvenim sustavom često upravljaju lokalne općine s populacijama u rasponu od stotinjak tisuća ljudi do manje od 100. A ta decentralizirana priroda nije samo skupa za održavanje, već može stvoriti i velike razlike u kvaliteti skrbi.
Općine primaju novac za plaćanje zdravstvenih usluga na temelju broja oporezivog stanovništva, što može otežati pružanje usluga u udaljenijim i većim područjima - gdje su te usluge također skuplje.
U ožujku, neposredno nakon što je vlada Juha Sipila podnijela ostavku, guverner banke Finske Ollie Rehn upozorio je da reforma ostaje hitna "s gledišta fiskalne održivosti".
U 2018. godini prosječni se Finac suočio se s neto prosječnom stopom poreza od 30%, u usporedbi s 23,8% u Sjedinjenim Državama.
"Finci imaju sve manje i manje djece. Ljudi postaju stariji. Ovdje nam treba više ljudi jer su nam potrebni porezni obveznici", kaže Juha Tuominen, izvršna direktorica najveće bolnice u Finskoj, koja jednom od četiri Finca pruža specijaliziranu skrb.
"Dakle, ako mislite na održivost, ili ćemo dobiti više ljudi u Finskoj ili moramo smanjiti troškove", dodaje.
Kako bi finski zdravstveni sustav bio financijski održiv, jedan od ciljeva posljednjeg prijedloga vlade za reformu bio je smanjenje troškova centraliziranjem usluga i uvođenjem više privatnih praksi.
No, centralizacija se pokazuje složenom u zemlji koja je na nekim područjima rijetko naseljena, a u kojoj je zdravstveni sustav dizajniran tako da služi čak i najudaljenijim dijelovima zemlje koji se proteže sve do Arktičkog kruga.
Još 2013. godine, međunarodna organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj već je upozoravala da Finska zaostaje za mnogim drugim zemljama OECD-a po visokim stopama neispunjenih potreba. Tada je više od 4% Finaca prijavilo nezadovoljstvo medicinskim uslugama zbog troškova, udaljenosti ili lista čekanja - što je udio znatno veći nego u Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Nizozemskoj.
Kako se financiranje smanjuje za buduće generacije, moglo bi se dogoditi da sve više Finaca ne bude zadovoljno medicinskim uslugama, upozorava Heikki Hiilamo, analitičar socijalne politike koji je savjetovao vlade o tome kako mogu reformirati sustav.
Ako ne bude reformiran, rekao je, finski sustav mogao bi postati neravnopravniji, a siromašni ljudi i oni koji žive u udaljenim područjima sve se više isključeni iz samog sustava koji je bio stvoren da im služi. Možda bi to Sanders mogao imati na umu kad vidi uzore u nordijskom modelu i želi ga prenijeti u SAD. .
"Ljudi izvan Finske imaju tendenciju da vide samo dobre strane sustava. Obično ljudima pokazujemo sunčanu stranu ulice, ali postoji i ona mračna. U ovom slučaju zdravstvena zaštita je na mračnoj strani, i već niz godina imamo problema", kaže Hiilamo.