Povjerenica Europske komisije za vanjsku politiku Federica Mogherini javno je u ožujku 2017. upozorila da Zapadni Balkan postaje mjesto šahovske partije između Rusije i Zapada. Takvo stanje, rekla je i to, vrlo je opasno u tom dijelu Europe u kojem etničke tenzije nisu zamrle niti toliko godina nakon ratova u kojima se u 90-ima raspala SFR Jugoslavija, što je opasno, ali da demokratski potencijal u tim zemljama leži u većinski proeuropski raspoloženim mladim ljudima i građanskoj sceni.

Godinu i pol poslije toga najnovija analiza Euractiva ne spori da se Rusija na Balkanu doista bori za utjecaj, ali da se u međuvremenu na Balkanu pojavio novi igrač, Kina, potencijalno čak i utjecajniji, s drugačijim motivima i metodama. Peking je na Balkan zagazio još 2012. godine, svojom inicijativom "16+1". Express je još prošle godine pisao o političkom aspektu službeno ekonomskog povezivanja europskih republika s Kinom kao dijela globalne inicijative kineskog predsjednika Xija Jinpinga "Jedan pojas, jedan put".

Riječ je o inicijativi za zajednički razvoj Kine, Azije, Europe i Afrike, u što je Hrvatska službeno ušla u svibnju 2017. Portal Euractiv nedavno kao jedan od velikih projekata te inicijative navodi izgradnju Pelješkog mosta, ali i željeznicu Budimpešta-Beograd i autoput Beograd-Bar. Geostrateške posljedice niza vrlo vrijednih projekata, investicija od mnoštva milijardi dolara, Euractiv ne navodi izrijekom, ali za početak primjećuje da je u posljednje vrijeme nekoliko projekata Kine na istom tragu, postalo kreditna zamka za države u kojima se izvode slični projekti.

Uvoz Ništa od posla: Pelješki most gradit će kineski radnici

Kao primjer navodi izgradnju luke u gradu Hambantota na jugu Šri Lanke 2010. Prva faza projekta vrijednog 361 milijun dolara financirala se u iznosu od čak 85 posto iz sredstava Export-Import Bank of China, dakle kreditom. Problem je nastao kad je ispalo da prihodi luke nisu dovoljni za otplatu kredita, pa se predložilo da 80 posto luke prijeđe u vlasništvo kineske tvrtke CMPort u zamjenu za dug, koja bi potom investirala još 1,12 milijardi dolara u javno-privatnom partnerstvu. Osim svega toga, Human Rights Watch upozorava da je luka nastala u izbornoj jedinici bivšeg predsjednika Mahinde Rajapakse i ponijela je njegovo ime.

Euractiv smatra da bi se slično, barem u nekim slučajevima, moglo dogoditi i nekim balkanskim državama. Autoput iz Crne Gore do Beograda također je odlučeno da se financira kineskim kreditom, a Euractiv se poziva na studije isplativosti koje tvrde da autoput nije samoisplativ. Posljedica je rast poreza, zamrzavanje plaća u javnom sektoru, rezanje socijalnih izdataka u Crnoj Gori.

Upravo na takve projekte upozorava Human Rights Watch u posljednjem izvješću o stanju ljudskih prava diljem svijeta. Na prvi pogled se čini da krediti dolaze bez nekih važnijih ili većih uvjeta, pa se brojne države okreću Kini kao preferiranom partneru. "Ogromne količine novca slijevaju se gotovo bez kontrole u te države i tako omogućuju korumpiranim dužnosnicima krađu novca, dok stanovništvu ostaje samo otplata ogromnih kredita namijenjenih za financiranje gradnje infrastrukturnih projekata koji često više koriste Kini nego narodu države gdje se grade", stoji u izvješću HRW-a.

Na vrhu svijeta Turizam: Hrvatska druga sila EU, ali stiže nam konkurencija

Posebno su analitičari HRW-a upozorili na situaciju iz Malezije gdje je premijer Mahathir bin Mohamad otkazao tri infrastrukturna projekta financirana kineskim novcem zbog sumnji da je njegov predsjednik Najib Razak pristao na kredite kako bi prikrio druga koruptivna djela. 

Kenija je, primjerice, požalila gradnju ekonomski neodržive željeznice. Pakistan, Djibouti, Sierra Leone i Maldivi su redom izrazili žaljenje što su pristali na kinesko financiranje određenih projekata.

Pitanje je samo hoće li Hrvatska jednako žaliti kinesku gradnju ili ćemo, zahvaljujući Europskoj uniji, uspjeti sve dovršiti na uzajamno zadovoljstvo. 

Nastavak pročitajte na idućoj stranici.

Prošle godine, tijekom radnog posjeta premijera Andreja Plenkovića Kini, vidjeli smo koje su kompanije spremne preuzeti dijelove hrvatskog gospodarstva.

China Railway Group Limited najveća je građevinska kompanija na svijetu, ali do sada se nisu baš proslavili radom unutar Europske unije. Sudjelovali su na natječaju za rekonstrukciju i modernizaciju pruge Zaprešić-Zabok, ali neuspješno. Da bi se nešto moglo promijeniti svjedoči i sastanak s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović u srpnju prošle godine i to na Pantovčaku. Poslovni je to opisao ovako: "Od navedene kineske tvrtke koja je među 10 Top kompanija u Kini i 57. u svijetu, s oko 100 milijardi eura godišnjeg prihoda i više od 300 tisuća ljudi, izlistane na burzi u Hong Kongu, stigao je jasan interes za suradnju s RH u velikim infrastrukturnim projektima, uz poziv Hrvata kineskim ulagačima da se uključe u natječaje. Najavu sudjelovanja ove velike tvrtke na budućim projektima - cestovnim, željezničkim, lučkim ili energetskim iznio je sam Zhang (predsjednik tvrtke, op.a.), i to znakovito apostrofirajući interes za modernizaciju pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta".

Ranije su, točnije njihova tvrtka kćer Covec, zajedno s još dvije partnerske tvrtke, dobili natječaj za gradnju autoceste A2 u Poljskoj. Gradnja je trebala biti gotova do Europskog prvenstva 2012. i ispočetka se činilo da sve ide po planu i programu. Početne faze gradnje su čak hvalili neki stručnjaci govoreći da su tvrtke pokazale zavidnu razinu dizajnerske sposobnosti. Kad su radovi počeli, počeli su i problemi. 

Zaobišli nas Novi Put svile: Hrvatske nema nigdje, gubimo milijarde

Wall Street Journal opisao je kako je tekao natječaj i kako je čitav projekt propao, a određene sličnosti s Pelješkim mostom odmah upadaju u oči. Covec je krajem 2009. godine dobio natječaj za gradnju autoceste i to tako što su ponudili da će to uraditi upola jeftinije nego što su poljske vlasti procjenjivale da će cesta koštati. Europske tvrtke su uložile žalbe govoreći da Covec ne može graditi i zaraditi po toj cijeni. 

Covec je pokazao bogate životopise svojih inženjera, a i tvrdili su da imaju 100 milijuna dolara gotovine pa će lakše podići i otplatiti kredite za gradnju. Ispostavilo se da su kineski dizajneri previdjeli neke ključne zahtjeve za gradnju kao što su niski tuneli ispod same ceste za siguran prelazak žaba i drugih malih životinja. Hrvatska tako ima zelene mostove preko autocesta gdje je zabranjeno kretanje ljudima kako se što manje remetilo kretanje divljih životinja. 

Kinezi su bili potpuno iznenađeni da je takvo nešto potrebno, a iznenadilo ih je i razina transparentnosti potrebna za poslovanje u zapadnom svijetu. Projekt je kasnio, probijeni su svi rokovi, a Poljska je na kraju oduzela pravo gradnje Kinezima i dodijelila natječaj poljskom konzorciju. Priča se i da Poljska potražuje 200 milijuna eura penala od Coveca.

Hoće li slična sudbina zadesiti i Pelješki most, teško je za znati. Možemo se samo nadati da je China Road and Bridge Corporation (CRBC) izvukao neke pouke iz neuspjeha Coveca, ali i uspjeha Railwayja koji zajedno s Mađarskom i Srbijom radi na projektu željezničke pruge Budimpešta-Beograd. 

Robert Torre "Mi Hrvati smo promašen narod, ni u ničemu nismo uspjeli"

U Hrvatskoj gotovo ispod radara prošlo je preuzimanje tvrtke Energija projekt za 38.000.000 dolara. Kupila je tvrtka Norinco International Cooperation koja namjerava ispod Velebita graditi vjetroelektranu. Kako stoji na stranicama Grada Senja, predstavnici tvrtke Norinco International obznanili su ideje i planove koje imaju o ulaganju u vjetropark Senj na području grada Senja i općine Brinje. Snaga vjetroparka iznosit će 156 megavata (39 turbina od 4 MW), a pokrivat će područje od 44.8 km2. Prema planu gradnja bi trebala trajati dvije godine, a sam vjetropark bi se operativno koristio 23 godine. Procijenjena je proizvodnja na godišnjoj razini 530 milijuna kWh, što će za proračune Grada Senj i Općine Brinje značiti značajna sredstva po osnovi vjetroenergetske rente ovisno o razmještaju turbina.

China Shipbuilding Corporation jedan je od najvećih brodograditelja na svijetu, ali čini se da ni njima neće Plenković uspjeti prodati posrnula hrvatska brodogradilišta. Prema svemu sudeći, njih više zanimaju hrvatski stručnjaci: "Poslali smo tim u Hrvatsku kako bismo uspostavili suradnju s Brodarskim institutom, koji ima vrlo dobre pogone za kvalitetne analize u brodogradnji". Rekao je to Xu Ziqin, potpredsjednik Uprave CSIC-a, kako ih prenosi HRT.