Mogućnost ostanka na tržištu rada i nakon ispunjenih uvjeta za mirovinu nije loša ideja. No, kao i sve ostalo što se radi u Hrvatskoj, tako se i ova mjera uvodi stihijski i bez ikakvih priprema i promišljanja. Premijer Andrej Plenković najavio je ovu mjeru, a sto posto je sigurno da u našoj državi ne postoji tim stručnjaka koji je trebao već desetljećima planirati i raspravljati kako populaciju starijih osoba uključiti na to famozno hrvatsko tržište rada. 

U razvijenim zemljama, u kojima je čovjek na prvom mjestu, razmišlja se o svakom detalju, pa tako i o starijima, o kojima u Hrvatskoj misle samo uoči izbora, a čim oni prođu, baca ih se natrag u zaborav i prepušta životarenju. 

Za razliku od naše države koja u starcima vidi samo teret za državni proračun, za zdravstvene i mirovinske fondove, u razvijenim zemljama starija populacija pokreće ekonomiju Evo i kako.

Kriza Recesija u Njemačkoj: Kraj 'zlatnih godina' bogate države

Tekst koji je ovih dana objavio BBC govori upravo o tome kako jedan Japan ili primjerice Njemačka u starijima od 65 vide važnu populaciju koja održava ekonomiju, troši, želi nove proizvode ali i radi. A radi u iznimno humanim uvjetima u kojima im se pomaže da rad nakon 65 ne utječe na njihovo zdravlje. 

U 2018. godini, prvi put u povijesti, svjetska populacija u dobi od 65 godina i stariji, nadmašili su djecu mlađu od pet godina. A predviđa se i da će se utrostručiti broj ljudi starijih od 80 godina i to od 143 milijuna 2019. do 426 milijuna 2050. godine.

Stanovništvo starije od 65 godina raste brže od svih ostalih dobnih skupina, pogotovo što je globalni natalitet u porastu od druge polovice 20. stoljeća. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, stopa plodnosti u svim regijama, osim Afrike, blizu je ili ispod onoga što se smatra "nadomjesnom stopom" - razinom potrebnom da bi se populacija održala stabilnom. U većini zemalja s visokim dohotkom kreće se oko 2,1 djece po ženi.

Ljudi žive dulje i poboljšano je dugotrajno zdravlje. To znači da, kako se povećava populacija starijih ljudi, tako raste i grupa potrošača, radnika i inovatora. Drugim riječima, oni nisu samo skupina koja treba usluge iz tzv. "srebrne ekonomije" koja je usmjerena samo na starije ljude.

NEHUMANO Na stotine ih umire: Ovdje se radnici kuhaju od vrućine

Joseph Coughlin, direktor tehnološkog instituta Massachusetts AgeLab i autor ekonomije dugovječnosti pretvorio je životnu dob u brojke:"Od 0 do 21, od 21 do 40 i od 40 do mirovinske dobi iznosi oko 8000 dana. Ako navršite 65 godina imate više od 50 posto šanse da navršite i 85 godina što je još oko 8000 dana. Tako sada gledamo na posljednju trećinu svog odraslog života od kojeg nema nikakvih velikih ili očekivanja."

Ali kako se ljudski vijek povećava stariji ljudi nastavljaju aktivno sudjelovati u globalnom gospodarstvu i dugovječnost mogu pretvoriti u dobrobit za cijelo društvo.

Godine 2015. Amerikanci u dobi od 50 i više godina ostvarili su gotovo 8 trilijuna dolara ekonomske aktivnosti. Boston Consulting Group projicira da će do 2030. to stanovništvo u SAD-u ostvariti polovicu ukupnog rasta potrošnje u zemlji i to u razdoblju od početka globalne financijske krize. Broj se povećava na 67% u Japanu i 86% u Njemačkoj.

Budući da starija populacija pokreće značajan dio svjetske gospodarske aktivnosti, sada ali i u budućnosti, “ekonomija dugovječnosti” mogla bi otvoriti trenutno neiskorištene mogućnosti rasta.

Ništa od reformi Zaštićeni uhljebi: Samo šest otkaza u tri godine!

Globalno starenje u društvu općenito se smatra štetnim za ekonomsko zdravlje zemlje, jer smanjuje radnu snagu i povećava teret zdravstvenih sustava.

Na ovogodišnjem sastanku G20 u Japanu, gdje je starenje bilo istaknuto na dnevnom redu, guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda rekao je da bi starenje stanovništva moglo predstavljati "ozbiljne izazove" za središnje banke.

Nedavno izvješće Ujedinjenih naroda također je upozorilo da će globalno starenje povećati „fiskalni pritisak s kojim će se mnoge zemlje suočiti u narednim desetljećima kada pokušaju izgraditi i održavati javne sustave zdravstvene zaštite, te mirovinske i socijalne zaštite starijih osoba".

To bi moglo biti posebno impresivno za mnoge zemlje širom svijeta sa sve većim brojem umirovljenika. No, MIT-ov profesor Coughlin smatra da, iako populacija možda stari u značajnom broju, ne možemo dopustiti da ideja o 'starosti' i njegovim implikacijama guši način na koji razmišljamo o ekonomskim prilikama.

Tvrdi da je starost društveni konstrukt koji ne odražava stvarni način na koji ljudi žive nakon srednje dobi, te kaže da tvrtke trebaju služiti onome što stariji ljudi zapravo žele, a ne onom što konvencionalna mudrost sugerira da im je potrebno. Recimo, to nisu samo automobili za starce, već zabava, moda i puno više od toga.

Prije 35 godina Najčuvanija tajna Juge: Spiskali su milijarde dolara

Iako nema puno istraživanja o samoj ekonomiji dugovječnosti, ono što je jasno jest da ako tvrtke budu u stanju iskoristiti potrošačku bazu starijih osoba u ovoj novoj fazi njihovog života, to bi moglo značiti veliku priliku. Uostalom, ove grupe troše. KPMG-ovo izvješće o internetskim potrošačima za 2017. godinu u 51 zemlji pokazalo je da baby boomeri prosječno troše na internetu 203 dolara po transakciji, u usporedbi s tisućama „tehnički pametnih“ koji zapravo u prosjeku troše 173 dolara.

Najveće tržište ekonomije dugovječnosti može biti Japan, zemlja koja najbrže stari. Od malih pogodnosti, poput pružanja naočala za čitanje s oznakom "slobodno koristite" u poštama, bankama i hotelima, do većih strukturnih poboljšanja poput tipke na semaforima s pješačkim prijelazima koje omogućuju više vremena za prelazak ulice, japanska kultura zadovoljava svakodnevne potrebe starijeg stanovništva.

S najmanje 20% stanovništva Japana starijeg od 70 godina, njegova inkluzivna kultura odražava se i na način na koji stariji konzumiraju ponudu zajedno s mlađim generacijama – a to su i blagdanski praznici i razna rekreacija.

Pojava nove generacije starijih korisnika na kanalima kao što su Bon and Pon, koji dijele snimke svojih putovanja i aktivnosti noseći odgovarajuću odjeće - primjer je kako starije generacije uživaju u životu poput mlađih ljudi.

Ključni dio dugovječnosti i povećanog zdravlja je sloboda rada. Kada radnici žive zdravije, duže žive, starija radna snaga može biti prilika da se iskoristi ono što savjetovanje Deloitte naziva „dividenda za dugovječnost“ - a to je da se starijima omogući produljiti produktivnost.

KRIVA POLITIKA Nova velika recesija iz koje će se biti teško izvući

U Njemačkoj je zadržavanje radnika na poslu pitanje nacionalne ekonomske stabilnosti. Više od 21% njemačkog stanovništva starije je od 65 godina. Agencija za kreditni rejting Moody's kaže da njemačko starenje stanovništva predstavlja rizik za njegovu ekonomsku snagu; ako Njemačka ikada izgubi svoj trostruki A-kreditni rejting, Moody's je upozorio da će vjerojatni razlog biti "utjecaj demografskih promjena na njemačko gospodarstvo i sustave socijalnog osiguranja".

U svjetlu napretka zdravlja i očekivanog trajanja života, očekuje se da će Nijemac od 65 godina živjeti još oko 20 godina, navodi OECD. Ipak, zbog fizički zahtjevne prirode prerađivačke industrije, zadržavanje radnika u tvorničkim halama do mirovine i dalje će biti izazov.

Neke njemačke tvrtke koriste napredak tehnologije kako bi prilagodili starije radnike i održali ih aktivnim. U Porscheovoj tvornici u Leipzigu čitav pogon je osmišljen tako da sustav semafora ukazuje na ergonomsku udobnost radnika, tako da šefovi mogu dogovoriti zamjenu radnika na različitim poslovima tijekom smjene, da im se ne bi preopteretio organizam.

Siromaštvo Jedna fotka otkriva tragediju života naših umirovljenika

"Cilj ergonomije nije reagirati, već prevenirati", kaže Alissa Frey, stručnjakinja za ergonomiju u Porsche Leipzig.

Ali hoće li povećana dugovječnost biti teret ili prednost, ovisi o tome koliko se društvo priprema za izazove starenja stanovništva, kao i kako će identificirati i maksimizirati te koristi.

"Baby boomeri su stvorili novu generaciju. Tako se očekuje da će se, iako više nisu mladi, osjećati kao da imaju produljenu mladost. Oni ne samo da očekuju, već u mnogim slučajevima zahtijevaju nove proizvode, nove usluge, nova iskustva kako bi u svakoj životnoj fazi, ako ne čak i svaki dan - postali malo bolji," kaže Coughlin.