Odvjetnica Linda Moreno nije svojem klijnetu mogla donijeti primjerak njegovog bestselera, no opisala je kako je on dočekao vijest o svojem književnom uspjehu:

"U digitalno doba je za mlade autore postala obredna ceremonija da opsesivno provjeravaju prodaju svoje knjige na Amazonu i da objavljuju tweetove s pozitivnim recenzijama u nadu da će tako privući čitatelje. No jedan autor, čija je knjiga prema New Yorku Timesu bila bestseler tri tjedna, to nije mogao činiti. On ne zna kakvu dobru prođu ima njeova knjiga, pa čak ni kako izgleda. On živi u crnoj rupi bez dostupnih informacija, poznatijoj kao Guantanamo.

Desetci tisuća ljudi već su pročitali potresnu priču o ISN 760, što je broj našeg klijenta, Mohamedoua Oulda Slahija, otkad je došao u zatvor američke vojne baze, Guantanamo Bay, u kolovozu 2002. godine. 20. studenog 2001. godine Mohamedou se našao s mauretanijskom policijom kako bi dogovorio na neka pitanja. Otada nije bio doma, nego je posljednjih 14 godina proveo u zatvoru. SAD nikad nije podigla optužnicu protiv Mohamedoua.

U travnju 2010. godine savezni sudac je odobrio njegovu molbu za puštanje, zbog nepostojanja razloga uhićenja, te je naredio njegovo puštanje na slobodu. No vlada je uložila žalbu i on je još uvijek tamo.

Neočekivana književna senzacija diljem svijeta

Prvi put je njegova priča ispričana u Slateu 2013., a njegova knjiga 'Guantánamo Diary', koju je napisao rukom tri godine od uhićenja, objavljena je u siječnju i postala je neočekivanom književnom senzacijom.

Prošlog mjeseca sam otputovala u Guantanamo kako bih Mohamedou osobno prenijela vijest - jer je to jedini način na koji njegovi odvjetnici mogu komunicirati s njim - da je njegova knjiga prevedena na nekoliko desetaka jezika, kao međunarodno priznanje. Rekla sam mu da je gotovo 50.000 ljudi potpisalo 'American Civil Liberties Union' peticiju kojom se zahtijeva njegovo puštanje na slobodu.

Saznao je i da su ljudi svih profila, uključujući bivše državne tužitelje, učitelje, pjevače i pjesnike bili dirnuti njegovom pričom i da su izrazili svoju podršku. Rekla sam mu da su poznate osobe i umjestnici poput Colina Firtha, Benedicta Cumberbatcha i Briana Enoa snimili odlomke iz njegove knjige, što je objavljeno u posebnom dijelu stranice Guardiana. Nadala sam se da će ove vijesti Mohamedou pružiti neku utjehu.

Željela samo mu pokazati i primjerak njegove knjige. Željela sam da vidi snagu naslovnice, na kojoj se nalaze crnim flomasterom prekriženi redovi, tj. vladina redaktura, tek s naslovom, njegovim imenom i urednikovim imenom koji izviruju između redova, kao da hvataju zrak.

Pozadina omota je Mohamedouov vlastoručni tekst, fragmentirane riječi koje su cenzuirarne jer ih je SAD proglasio povjerljivim. No pravila koja nalažu što zatvorenici smiju ili ne dobiti u Guantanamu spiječila su me da mu dam kopiju njegove vlastite knjige. Nisam je mogla unijeti.

Dobio je tek jednokratni uvid u kopije

Mogla sam mu pokazati kopije u boji međunarodnih omota njegove knjige, kao i američkog izdanja, te naslovnicu Albuquerque Journala na kojoj je bila fotografija dvoje njegovih odvjetnika. No da se na toj stranici pojavio i tekst o WikiLeaksima ili Chelsea Manning ili bilo čemu drugom što je vlada mogla smatrati povjerljivim, vjerojatno bi bilo zabranjeno da to vidi. Znam da bi Mohamedou volio proučiti ove stvari, gledati ih iznova, no zbog pravila koja mu ne dopuštaju da primi ikakve materijale od svojeg savjetnika, morala sam sve ponijeti sa sobom kad sam odlazila.

Posljednjih nekoliko godina zatvorski dužnosnici su dozvolili Mohamedou da zadrži nekoliko knjiga i drugih stvari u ćeliji. No nekoliko mjeseci prije objave knjige, premjestili su ga u drugu ćeliju i gotovo sve što je posjedovao posljednjih 13 godina mu je oduzeto. Među oduzetim predmetima su bile knjige, uključujući i jednu koju je dobio od zatvorskog čuvara, kojeg Mohamedou opisuje u svojim memoarima.

Jeidna knjiga koju je smio zadržati je kopija Kur'ana. Nije nam rečeno zašto.

Mohamed je duboko dirnut svom pažnjom koju je pridobila njegova priča i cijeni trud svih ljudi diljem svijeta kojima je stalo do njegove priče. Mogu reći i da je pun nade, krhkog stanja, slab i želi biti slobodan. Želi ići kući."

Cijeli tekst pričitajte u Slateu.