Agencija Karika koja nedostaje d.o.o. uoči manifestacije Noć knjige 2026. provela je istraživanje na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika te im je postavila upravo ova pitanja kako bi se dobila jasnija slika o čitateljskim navikama u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1. do 25. ožujka 2026. godine, uz maksimalnu statističku pogrešku od 3%.

Na pitanje jesu li u proteklih godinu dana pročitali barem jednu knjigu, 44% građana Republike Hrvatske odgovorilo je potvrdno, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2025. godinu, kada je potvrdno odgovorilo samo 37% građana. Profil čitatelja je pak ostao nepromijenjen te je još uvijek usko povezan sa stupnjem obrazovanja i geografskom lokacijom.

Najveći postotak onih koji su pročitali barem jednu knjigu zabilježen je među visokoobrazovanima (66%) i u Istarskoj županiji (59%), a barem jednu knjigu pročitala je i svaka druga žena, stanovnik Zagreba ili osoba čiji su prihodi kućanstva veći od 2800 eura. Među osobama koje čitaju najviše je ipak onih koji godišnje pročitaju jednu knjigu. Istraživanje je također pokazalo kako najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (46%) ili posuđuje u knjižnici (40%), pri čemu su žene te koje u knjižnicama posuđuju knjige nego muškarci, a kupovina knjiga najčešća je među mladima od 26 do 35 godina, među visokoobrazovanima i među osobama s većim primanjima.

Što se tiče interesa prema određenim vrstama knjiga, beletristika je i dalje najčitanija (čita je 57% populacije) iako posljednjih pet godina stagnira. Publicistika privlači otprilike trećinu populacije, stručne knjige čita svaki četvrti, a priručnike svaki peti građanin. Iako čitanost stručne literature u ukupnoj populaciji pada, ona je i dalje zanimljiva visokoobrazovanima, a za dječjim knjigama najčešće poseže skupina od 36 do 45 godina. Na pitanje jesu li u posljednja tri mjeseca kupili knjigu, potvrdno je odgovorila četvrtina građana, što ne ukazuje na neke značajnije promjene u odnosu na prošlu godinu. Češće od prosjeka knjige kupuju visokoobrazovane osobe (njih 48%), osobe u dobi između 26 i 45 godina (34%) i osobe koje žive u kućanstvima viših mjesečnih prihoda (32%). Među kupcima knjiga u protekla tri mjeseca najzastupljeniji su ipak oni koji su kupili jednu knjigu. Najprodavanija vrsta knjiga i dalje je beletristika (39%), no tu se u odnosu na prošlu godinu bilježi blagi pad (lani je beletristiku kupovalo 46% građana), a u porastu je pak kupovina dječje književnosti (skok s 24% na 33%) te priručnika (porast sa 16% na 20%). Također je zabilježen pad kupovine u knjižarama (s prošlogodišnjih 55% na 49%), ali istovremeno raste kupovina na internetu (s 20% na 26%), kojoj su pak najviše sklone mlade osobe do 45 godina. Kao glavni razlog zbog kojeg u protekla tri mjeseca nisu kupili knjigu 49% građana odgovorilo je da ih knjige ne zanimaju, njih 18% navelo je da knjige posuđuju u knjižnici, a 20% građana navelo je financijske razloge. Sadržaje na internetu, kako pokazuje istraživanje, čita 77% populacije, no ono značajno opada s porastom životne dobi pa tako u dobnoj skupini do 45 godina taj udio doseže 90%, a kod starijih ispitanika znatno je manji (48%).

Na internetu se i dalje najviše čitaju dnevne novine (čita ih 55% populacije), a sve su popularniji i portali i blogovi s književnim sadržajem koje prati 36% populacije. Zanimljivo je također kako e-knjige u Hrvatskoj čita 9%, a kupuje tek 1% populacije. Što se tiče stavova Hrvata o čitanju knjiga, povećao se udio onih koji smatraju da konzumacija sadržaja na internetu i ostalim medijima ne oduzima vrijeme za čitanje knjiga (40%) i onih koji dijele suprotno mišljenje (35%). Svaki četvrti građanin Republike Hrvatske i dalje smatra kako je internet najbolji i najučinkovitiji način kupovine knjiga, a taj stav izraženiji je kod visokoobrazovanih (41%), osoba s najvišim primanjima (37%) te osoba do 45 godina starosti (34%). Online akcije za 15% populacije predstavljaju poticaj za kupovinu knjiga. Akcija “15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci” potaknula je na čitanje djeci 15% ukupne populacije, odnosno svakog petog roditelja, a najznačajniji učinak ostvaren je kod roditelja s djecom do 6 godina starosti (27%). Interes za promocije knjiga ostaje stabilan te barem jednom godišnje takve događaje posjeti 17% građana, a pritom je 23% građana istaknulo kako manifestacije poticanja čitanja i njih motivitaju na čitanje knjiga.

Povećao se i postotak onih koji posjećuju festivale i sajmove knjiga (u 2025. godini on je iznosio 12% populacije, a u 2026. godini iznosi 16%). Broj članova knjižnica stagnira na 23%, no čak 76% članova smatra kako knjižnice u potpunosti zadovoljavaju njihove potrebe (u 2025. godini tako je odgovorilo 69% populacije), a njih 73% u knjižnicama uspijeva pronaći sve željene naslove, što također označava porast u odnosu na 2025. godinu kada je tako odgovorilo 69% populacije.