Da ne bi bilo zabune, ne znam odgovor na pitanje iz naslova. Ali sasvim je dovoljno ljudi u Hrvatskoj koji su na vrlo pristojnim plaćama u raznim državnim ustanovama i imali su dovoljno vremena (godina, desetljeća) podastrijeti stručnoj, kao i široj zainteresiranoj javnosti, svoja istraživanja i preporuke koje bi mogle koristiti profesionalcima u knjižnom cehu jer možda bi se onda manje svake godine iščuđavali nad rezultatima istraživanja čitanja i kupovanja knjiga koje objavljujemo za Noć knjige.

Morali bi se moći uspoređivati s onima boljima od sebe (ne sa slabijima!), gledati što oni rade i na koji način imaju pod kontrolom najnovije trendove na tržištu knjiga (ali i u obrazovanju!), što zaključuju iz podataka o čitanosti i kupovanju knjiga, analizirati kakva nam je ponuda knjiga, u različitim žanrovima i nišama. Ne jednom sam slušao “ne možemo se mi uspoređivati s jednom Njemačkom, Francuskom, Italijom...” i to je do jedne razine točno, ali zato možemo učiti od njih, čak za početak i kako se mapira i mjeri tržište, a onda i što se poduzima kad se pojave i uoče neki loši trendovi.

Eto, bilo bi zanimljivo znati koliko je profesionalaca u našoj knjižnoj ili obrazovnoj branši uopće primijetilo nedavno objavljeno njemačko istraživanje (potražite ga na https://www.boersenverein.de) koje su od istraživačke agencije GFK naručili Njemačko udruženje izdavača knjiga za mlade odrasle osobe (Arbeitsgemeinschaft von Jugendbuchverlagen) i Njemačko udruženje izdavača i knjižara (Börsenverein des Deutschen Buchhandels) kako bi saznali više o tržištu knjiga za djecu, tinejdžere i mlade. Novi rezultati uspoređuju se s onima iz 2019. godine, a glavni je cilj studije razumjeti kako mlade generacije otkrivaju knjige, koji su im relevantni kriteriji odabira i kako kupuju knjige. Ispitani su mladi čitatelji od 10 do 29 godina, a kao “bonus” oni roditelji koji su stariji od 30 godina, a čija su djeca pokazala interes za knjige. Hrvatske izdavače i knjižare (a osobito “dežurne službe”) trebao bi zanimati podatak da je potrošnja za knjige namijenjene djeci i tinejdžerima u Njemačkoj porasla za 7,4 posto, tj. na 672 milijuna eura, između 2019. i 2023. godine.

U istom razdoblju broj prodanih knjiga za djecu i tinejdžere pao je sa 66,6 milijuna eura na 58,3 milijuna eura (minus 12,6 posto). Dakle, potrošnja je ipak rasla jer je prosječna cijena plaćena za knjige u ovom žanru porasla za 22,8 posto (s 9,40 eura na 11,53 eura po knjizi). Ono što zabrinjava jest da je broj kupaca knjiga za djecu i tinejdžere pao za 1,5 posto, s 11,7 na 11,5 milijuna, kao i da je broj kupljenih primjeraka po kupcu pao s 5,7 na 5,1. Ipak, njemačke knjiške biznismene zadovoljit će podatak da je potrošnja po kupcu porasla s 53,50 eura na 58,29 eura, a za to su najzaslužniji čitatelji u dobi od 13 do 19 godina. Studija pokazuje i da mladi čitatelji danas kasnije dolaze u kontakt s knjigama, opada poticaj na čitanje koji djeca dobivaju još kod kuće i škola je postala važnija kao mjesto poticanja. Knjižara je i dalje središnje mjesto gdje djeca i mladi dolaze u kontakt s novim knjigama; knjižnice su također važne, a knjizi ih značajno usmjeravaju i osobne preporuke.

Najvažniji kanali za knjige među čitateljima u dobi od 10 do 15 godina su TikTok/BookTok (49 posto) i YouTube (50 posto). Instagram je broj jedan među 16 do 19-godišnjacima i 20 do 29-godišnjacima (53 i 55 posto, redom), a sažeci knjiga su najvažniji za mlade ljude prilikom korištenja društvenih medija u kontekstu knjiga. No unatoč velikom utjecaju digitalnoga, klasični tiskani format i dalje je preferirani izbor kupnje knjiga. Granice između žanrova postaju sve više zamagljene.

Neka djeca i tinejdžeri više ne čitaju njima namijenjena “klasična” izdanja i samo se oko 60 posto potrošnje pripisuje knjigama namijenjenim toj dobnoj grupi, dok drugi žanrovi, posebno fikcija, postaju važniji među čitateljima starijima od 10 godina. Također, mogućnost čitanja u izvornom jeziku knjige igra sve važniju ulogu, do čega dolazi zbog poboljšanja jezičnih vještina djece i mladih. Ukratko, bilo bi zanimljivo usporediti “njemačke brojke” s onima u Hrvatskoj. No, nažalost, usporedivih domaćih brojeva još nemamo. Netko bi se time trebao baviti, a ne da ćorava koka tek tu i tamo ubode pokoje zrno.