Kultura
165 prikaza

Koliko hrvatska mladež čita?

Knjige
Milan Sabic/PIXSELL
Granice između žanrova postaju sve više zamagljene. Neka djeca i tinejdžeri više ne čitaju njima namijenjena ‘klasična’ izdanja i samo se oko 60 posto potrošnje pripisuje knjigama namijenjenim toj dobnoj grupi, dok drugi žanrovi, posebno fikcija, postaju važniji među čitateljima starijima od 10 godina

Da ne bi bilo zabune, ne znam odgovor na pitanje iz naslova. Ali sasvim je dovoljno ljudi u Hrvatskoj koji su na vrlo pristojnim plaćama u raznim državnim ustanovama i imali su dovoljno vremena (godina, desetljeća) podastrijeti stručnoj, kao i široj zainteresiranoj javnosti, svoja istraživanja i preporuke koje bi mogle koristiti profesionalcima u knjižnom cehu jer možda bi se onda manje svake godine iščuđavali nad rezultatima istraživanja čitanja i kupovanja knjiga koje objavljujemo za Noć knjige.

Morali bi se moći uspoređivati s onima boljima od sebe (ne sa slabijima!), gledati što oni rade i na koji način imaju pod kontrolom najnovije trendove na tržištu knjiga (ali i u obrazovanju!), što zaključuju iz podataka o čitanosti i kupovanju knjiga, analizirati kakva nam je ponuda knjiga, u različitim žanrovima i nišama. Ne jednom sam slušao “ne možemo se mi uspoređivati s jednom Njemačkom, Francuskom, Italijom...” i to je do jedne razine točno, ali zato možemo učiti od njih, čak za početak i kako se mapira i mjeri tržište, a onda i što se poduzima kad se pojave i uoče neki loši trendovi.

Eto, bilo bi zanimljivo znati koliko je profesionalaca u našoj knjižnoj ili obrazovnoj branši uopće primijetilo nedavno objavljeno njemačko istraživanje (potražite ga na https://www.boersenverein.de) koje su od istraživačke agencije GFK naručili Njemačko udruženje izdavača knjiga za mlade odrasle osobe (Arbeitsgemeinschaft von Jugendbuchverlagen) i Njemačko udruženje izdavača i knjižara (Börsenverein des Deutschen Buchhandels) kako bi saznali više o tržištu knjiga za djecu, tinejdžere i mlade. Novi rezultati uspoređuju se s onima iz 2019. godine, a glavni je cilj studije razumjeti kako mlade generacije otkrivaju knjige, koji su im relevantni kriteriji odabira i kako kupuju knjige. Ispitani su mladi čitatelji od 10 do 29 godina, a kao “bonus” oni roditelji koji su stariji od 30 godina, a čija su djeca pokazala interes za knjige. Hrvatske izdavače i knjižare (a osobito “dežurne službe”) trebao bi zanimati podatak da je potrošnja za knjige namijenjene djeci i tinejdžerima u Njemačkoj porasla za 7,4 posto, tj. na 672 milijuna eura, između 2019. i 2023. godine.

U istom razdoblju broj prodanih knjiga za djecu i tinejdžere pao je sa 66,6 milijuna eura na 58,3 milijuna eura (minus 12,6 posto). Dakle, potrošnja je ipak rasla jer je prosječna cijena plaćena za knjige u ovom žanru porasla za 22,8 posto (s 9,40 eura na 11,53 eura po knjizi). Ono što zabrinjava jest da je broj kupaca knjiga za djecu i tinejdžere pao za 1,5 posto, s 11,7 na 11,5 milijuna, kao i da je broj kupljenih primjeraka po kupcu pao s 5,7 na 5,1. Ipak, njemačke knjiške biznismene zadovoljit će podatak da je potrošnja po kupcu porasla s 53,50 eura na 58,29 eura, a za to su najzaslužniji čitatelji u dobi od 13 do 19 godina. Studija pokazuje i da mladi čitatelji danas kasnije dolaze u kontakt s knjigama, opada poticaj na čitanje koji djeca dobivaju još kod kuće i škola je postala važnija kao mjesto poticanja. Knjižara je i dalje središnje mjesto gdje djeca i mladi dolaze u kontakt s novim knjigama; knjižnice su također važne, a knjizi ih značajno usmjeravaju i osobne preporuke.

Najvažniji kanali za knjige među čitateljima u dobi od 10 do 15 godina su TikTok/BookTok (49 posto) i YouTube (50 posto). Instagram je broj jedan među 16 do 19-godišnjacima i 20 do 29-godišnjacima (53 i 55 posto, redom), a sažeci knjiga su najvažniji za mlade ljude prilikom korištenja društvenih medija u kontekstu knjiga. No unatoč velikom utjecaju digitalnoga, klasični tiskani format i dalje je preferirani izbor kupnje knjiga. Granice između žanrova postaju sve više zamagljene.

Neka djeca i tinejdžeri više ne čitaju njima namijenjena “klasična” izdanja i samo se oko 60 posto potrošnje pripisuje knjigama namijenjenim toj dobnoj grupi, dok drugi žanrovi, posebno fikcija, postaju važniji među čitateljima starijima od 10 godina. Također, mogućnost čitanja u izvornom jeziku knjige igra sve važniju ulogu, do čega dolazi zbog poboljšanja jezičnih vještina djece i mladih. Ukratko, bilo bi zanimljivo usporediti “njemačke brojke” s onima u Hrvatskoj. No, nažalost, usporedivih domaćih brojeva još nemamo. Netko bi se time trebao baviti, a ne da ćorava koka tek tu i tamo ubode pokoje zrno.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.