Talijanska vlada odobrila je budžet od 290 milijuna eura za 'bonuse u kulturi'. Riječ je o bonovima od 500 eura koji će se poklanjati mladima za njihov 18. rođendan, a moći će ga potrošiti na knjige, ulaznice za koncerte, kazališta, kina i muzeje, te nacionalne parkove. 

Pokušaj je to obogaćivanja kulturnog života mladih, i inicijativa koja bi trebala pokazati koliko umjetnost i kultura doprinose društvu i zbližavanju ljudi.

Više od 575 tisuća tinejdžera dobiti će bonove, a vladajući smatraju da je to dobro potrošen novac.

"Inicijativa šalje jasnu poruku mladima, i podsjeća ih da pripadaju zajednici koja razmišlja o njima i njihovoj budućnosti", kaže podtajnik parlamenta Tommaso Nannicini. 

Bon će mladi 'skinuti' preko aplikacije na svoje telefone, a moći će ih iskoristiti u dućanima ili kupujući preko interneta. Vlada planira sličan projekt za 2017. godinu, kada će učiteljima i profesorima također dati 500 eura za profesionalno usavršavanje i razvoj.

O tome kako im se takva inicijativa sviđa, te misle li da bi koristila Hrvatskoj rekli su domaći autori, urednici i poznavatelji kulturne industrije.

"Ako je zaista propisano na što taj novac ide, onda je to sigurno dobro. To će biti financijska injekcija cijeloj industriji kulture, a mlade će dovući u institucije koje inače u širokom luku zaobilaze. Ako se makar i jedan posto inficira kulturom nakon toga, bolje je nego li  nula posto. Podsjeća me to na Jugoslaviju u kojoj su se knjige kupovale na metar pa stavljale na policu, a kad bi dijete dobilo upalu pluća onda bi pročitao i sabrana djela Ive Andrića", kaže  novinar i književnik Emir Imamović Pirke. 

Smatra da je to idealan način kako 'online' generaciju povezati s klasičnom kulturom koja je zapostavljena u virtualnom svijetu.

"Hrvatskoj bi, siguran sam, to bio spas, ali s proračunom i stanjem ekonomije to možemo samo sanjati. Iako, kad bi se uzeo novac nekim stvarima koje bi zaista trebale biti privatno financirane, a ne podržane od strane države i poreznih obveznika. Najbolji primjer za to je nogomet", kaže Pirke. 

S njim se slaže i pisac Edo Popović: 

"Mislim da je to apsolutno sjajno. Jest da je jednokratno, ali ako samo i kod tisuću klinaca to postane navika već je odličan uspjeh. Mislim da je to sjajni inicijator ulaska u kulturu, a pokazuje i da je riječ o problemu koji trese cijelu Europu, a ne samo Hrvatsku. Slična inicijativa svakako bi nam koristila, posebno izdavaštvu koje je u ozbiljnim problemima. Da sam na poziciji moći definitivno bih ovako nešto predložio, ali za početak bi budžet namijenjen kulturi povećao sa 0,49 posto na barem dva posto. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u kulturu se isplati ulagati, jer na jednu uloženu kunu vraća barem 12 kuna, naročito ako je riječ o zabavnoj glazbi", kaže pisac.

Malo je skeptičnija autorica Slavenka Drakulić, ali i dalje svaki poticaj kulturi vidi kao pozitivnu stvar.

"S obzirom da nismo upoznati s talijanskim državnim proračunom teško je procijeniti financijsku ozbiljnost odluke ali je sigurno da je mjera barem na simbolički, ako ne i na praktični način, odličan pokazatelj brige za kulturu i njezinu važnost za svako društvo. Preciznije rečeno, odlična je to protumjera političkoj hipokriziji o važnosti kulture koja kad dođe u pitanje državni proračun uvijek na kraju padne na zadnje mjesto."

Urednik Kruno Lokotar osvrnuo se prvenstveno na talijanske planove poticanja profesionalnog usavršavanja kod profesorskog kadra.

"U nekim zemljama kao primjerice u Francuskoj, financijske olakšice profesorima za trošak na kulturu su posve normalna stvar. Dapače, one su obaveza profesora, vid usavršavanja i ostajanja u dodiru s aktualitetom. Kod nas bi takva mjera također bila dobrodošla. Talijanski slučaj pokazuje dapostoji inte res i svijest o važnosti kulture, u što smo se u Hrvatskoj osvjedočili tek kroz nevolje sa zadnjim Ministrom. Nadam se da će mjera postati trajna, jer tek kad se stvore navike, imat će puni smisao. To je samo ubacivanje novca u još jednu cirkulaciju, nikakvo razbacivanje", kaže Lokotar koji smatra da bi takva ili slična inicijativa mogla pomoći projektu Rijeka prijestolnica kulture 2020.

I Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a, smatra da Hrvatska prvo treba riješiti neke veće probleme u kulturi, no inicijativu smatra odličnom.

"Prvi put čujem za tako nešto, sigurno će nam se time pohvaliti kolege iz talijanskog ministarstva kulture s kojima surađujemo. Renzijeva vlada, a posebno 'kulturnjaci', vuku jako dobre poteze koji mi se dopadaju i vidim ih kao dugotrajno korisne. Ova inicijativa je među njima. Budući da se mladi ljudi danas vide kao potrošači, a ne kao građani, dobro je onda tu potrošnju 'usmjeriti' na pravo mjesto. Naravno, pitanje je hoće li u sustav biti ubrizgana 'živa lova' ili je riječ o subvencijama i nekom dogovoru s institucijama. Takva inicijativa je važna između ostalog jer je pokazatelj kako treba izgledati kulturna politika koja nije socijalistička, gdje prostor i brigu dobiva i distribucija, a ne samo proizvodnja. Svakako bih, da sam na toj poziciji, predložio tako nešto i za Hrvatsku, no nas poslije izbora prvo čeka barem pola godine riješavanja temeljnih pitanja vezanih uz egzistenciju i funkcioniranje domaće kulture."