U dvorani KIC-a i ispred, u knjižari Ljevak, u knjižnici Bogdana Ogrizovića. Svake godine u tih pet dana književna scena preuzme dio kulturnog života Zagreba. U čitanjima, razgovorima, panel diskusijama i susretima. Pet dana puno toga se vrti oko velike zajedničke strasti: književnosti.

Zagreb Book Festival jedna je od značajnijih književnih manifestacija u Hrvatskoj. Njegov široki stilski i tematski spektar je jedinstven - bilo da je riječ o prozi, publicistici ili književnosti za djecu i mlade. Program se proteže od susreta s najpoznatijim piscima do razgovora o sadašnjosti i budućnosti. Raspravlja se o aktualnim društvenim temama i znanstvenim diskursima, kao i trendovima na književnom tržištu.

Struktura Festivala je takva da pod okriljem krovne teme istražujemo globalna pitanja; geopolitiku, demokraciju, klimatske promjene, mentalno zdravlje – ključne stvari koje utječu na svijet. Drugi aspekt je kultura i stvaralaštvo i slavljenje književnosti, pisma i riječi.

Već desetu godinu za redom Zagreb Book Festival okuplja velike umove i fascinantne ljude koji na svijet gledaju s različitih gledišta.

Ovogodišnje, deseto izdanje ZBF-a održat će se pod nazivom "Frekvencija tišine". 

Tišina. Donosi li mir? Ili nemir? Je li na suprotnoj strani od buke ili je tek zatišje pred buru? Stvara li nam ugodu? Ili strahujemo od pitanja koja skriva? Koje su frekvencije tišine?

Koncept tišine može biti složen i višeznačan. Živimo u svijetu u kojem sve rjeđe čujemo tišinu. Oko nas je stalna buka – prometa, grada, ljudskog žamora, ureda, života. Informacije nas bombardiraju sa svih strana, sa svih ekrana i teško je imati trenutak mira i tišine, samo za sebe. Trenutak u kojem ćemo zastati i promisliti o životu koju vodimo. Trenutak u kojem ćemo zaviriti u vlastiti nutrinu. Bez tišine ostajemo zatrpani naslagama koječega, bez mogućnosti razabiranja i dubokog osjećanja. Tišina nam treba u vremenima u kojima nas preglasno i napadno sve izvana želi osvojiti. Biti u tišini znači sačuvati se.

Tišina, međutim, ima svoje nijanse. Postoji tišina slobode i tišina manjka slobode. U prostorima intimnog i kolektivnog često se u tišini ostaje prisilno. Tišina je tada tamna šutnja kojoj prijete zatomljene i neizgovorene tajne koje bi mogle promijeniti odnose moći, rasvijetliti potisnute teške stvari, razgrnuti nepravde. Takva tišina čezne za svojim glasom, ponekad i krikom.

Tišina, muk, šutnja – to su teme ovogodišnjeg Zagreb Book Festivala. I hrabrost. Hrabrost koja je potrebna za sve frekvencije tišine. Hrabrost koja je potrebna za zaustavljanje i duboko osluškivanje. Hrabrost koja je potrebna za vrisak i progovaranje nakon tišine u kojoj vlada tamna šutnja.

Program

Program Zagreb Book Festivala 2024. sastoji se od 20 književnih događanja na kojima će sudjelovati preko 40 domaćih i stranih književnika, znanstvenika, novinara, prevoditelja i publicista poput Lene Andersson, Boštjana Videmšeka, Johanne Frid, Nataše Govedić, Gorana Šimića, Mladenke Tkalčić, Drage Hedla, Dorte Jagić, Miljenka Jergovića, Nives Madunić Barišić, Ande Bukvić Pažin, Borisa Dežulovića, Tvrtka Jakovine, Ozrena Bitija, Luke Ostojića, Andrije Škare, Mladena Blaževića i mnogih drugih.

Programske cjeline već su tradicionalno: panel diskusije, promocije knjiga i razgovori s piscima. Panel diskusije bavit će se temama direktno vezanim uz krovnu temu festivala; povijesnim prešućivanjem, ksenofobijom, mentalnim zdravljem LGBTIQ osoba, odnosom tišine i stvaranja. Programske cjeline promocije i razgovor s piscem predstavit će domaćoj publici najnovije, friške, naslove hrvatskih i stranih autora. Program knjige i vino u neformalnoj će atmosferi, uz čašu vina, izbrisati granice između pisca i publike. Ove godine organizirali smo i dva okrugla stola posvećena temama aktualnim u knjižnom svijetu: prevođenju u doba novih tehnologija te specifičnostima distribucije autorskih prava na tržištima tzv. malih književnosti.

Panel diskusije

Šutnja nije zlato –povijesno prešućivanje

Stara poslovica kaže da je šutnja zlato. No je li baš uvijek tako? Što kada šutnja naraste i preraste u prešućivanje? Je li u tome jedan od glavni problem našeg odnosa prema prošlosti, razlog zbog kojeg stalno krvare stare rane? Stavljamo li u svakom razdoblju neku drugu temu pod tepih, šutimo o njoj i nismo spremni na otvoren i iskren razgovor? Vraćali li nam se zato šutnja kao bumerang? Jesu li žrtve takvog odnosa prema prošlosti i spomenici i knjige? Je li vrijeme da progovorimo o temama koje ne smiju ostati prešućene?

Gosti: Miljenko Jergović, Tomislav Jakić, Tvrtko Jakovina

Moderira: Morana Kasapović

Šutjeti na sav glas – tišina i stvaranje

Šutnja kao i tišina mogu biti namjeran izbor pojedinca s ciljem zdravog odmicanja od svakodnevice preplavljene viškom buke i sadržaja. U stanju utišanosti otvara se unutarnji prostor regeneracije, sabiranja životnih snaga i rađanja kreativnosti i ideja. U svijetu u kojem su

naša čula prenadražena informacijama i komunikacijom, pojedinci, posebno osobe posvećene umjetnosti i duhovnosti čuvaju svoj mir i štite u sebi ono mjesto kojem je potrebno taloženje i stišavanje kako bi se na tom mjestu začelo nešto vrijedno i nešto novo. U vremenu šutnje i tišine može se roditi novi glas, novi put i novo usmjerenje u osobi. Stoga smo kao naslov ovog panela izabrali stihove pjesme Krešimira Bagića "Šutjeti na sav glas" i pozvali umjetnike i kreativce koji prakticiraju šutnju i tišinu i iz nje crpe posebnu snagu.

Gosti: Dorta Jagić, Dražen Šivak, Neven Bradić

Moderira: Sanja Baković

Stranac u noći - strah od Drugog

Nije novost da Hrvatskoj nedostaje radne snage. Sve više stranih radnika dolazi u našu zemlju. Kako smo ih primili? Odnosimo li se prema njima kao prema robi? Koliko razumijemo njihovu potrebu da potraže sreću u našoj zemlji? Bojimo li se suživota? Osjećamo li zazor prema strancima koji nam dostavljaju hranu, voze taksije, poslužuju nas u trgovini ili grade stanove u koje ćemo useliti? Jesmo li spremni zaželjeti im dobrodošlicu ili ćemo na društvenim mrežama širiti ksenofobne poruke i rigati mržnju protiv njih? Zašto su strani radnici sve češće žrtve napada? Još jedna tema koju ne smije pokriti tišina.

Gosti: Drago Hedl, Lucija Mulalić, Margareta Gregurović

Moderira: Morana Kasapović

Glasniji od tišine - kvir životi ispričani naglas

Autanje je svakako jedna od najbitnijih tema za LGBTIQ zajednicu te ključan korak ka kvir oslobađanju i jednakosti. Ono je čin koji prekida tišinu kojom je LGBTIQ identitet često obavijen. Aktivistički profil Grof Darkula i udruge Dugine obitelji u sklopu ovogodišnjeg Zagreb Book Festivala održat će panel upravo o ovoj temi ali i predstaviti treće izdanje knjige Priručnik za preživljavanje. O temi će se razgovarati kroz pozitivne priče i iskustva koja oslikavaju kako ovaj hrabar čin može unaprijediti mentalno zdravlje, ojačati veze s voljenima, potaknuti prihvaćanje sebe i olakšati život u društvu. Panel će pokušati unijeti radost u teme koje su često obavijene tišinom, pružajući nadu i viziju svjetlije kvir budućnosti u Hrvatskoj.

Gosti: Matea Popov, Diana Avdić, Ivo Šegota

Moderira: Daniel Martinović

Knjige i vino

Za njega se svašta može reći, ali sigurno je samo jedno – on ne šuti. Govori i piše o svim temama koje smatra važnima. Podiže ogledalo u kojem društvo i pojedinac sebe jasno vide. Za sebe kaže da otkad je u novinarstvu, piše isti tekst. Taj je tekst pokušaj da ljudima objasni da drugi i drugačiji nisu opasni. Taj je tekst poziv ljudima da upoznaju druge i drugačije. I da shvate da nisu nužno neprijatelji. Kažu da je u vinu istina. Prava osoba za potragu za njom je Boris Dežulović.

Gost: Boris Dežulović

Moderira: Morana Kasapović

Okrugli stolovi

Pronađeni u prijevodu: ljudi i/ili strojevi

U današnjem umreženom svijetu, umjetnost prevođenja nadišla je puku jezičnu konverziju i postala ključni most za komunikaciju između kultura. U toj su složenoj mreži sporazumijevanja prijevodi nîti koje povezuju kulture, promičući razumijevanje i suradnju. Pojava umjetne inteligencije i strojnog prevođenja u današnjem su dinamičnom krajoliku promijenili načine prevođenja uz obećanje ubrzanja procesa i olakšavanja pristupa informacijama na svim jezicima. Međutim, kad uronimo u srž novonastalog diskursa, postaje jasno da su strojevi sve sposobniji proizvesti administrativne, tehničke i druge doslovne prijevode, dok su za zamršeni ples prenesenih značenja, za nijansirani izraz i kulturni kontekst i dalje nužni ljudski um i inteligencija. Na okruglom stolu baviti ćemo se mnogostrukim vezama između ljudskog i strojnog prevođenja, pri čemu ćemo se koncentrirati na središnju ulogu ljudske intervencije prilikom proizvodnje nijansiranih, kontekstualno točnih i stilski dorađenih prijevoda.

Sudjeluju: Anda Bukvić Pažin, Renata Geld, Nikola Ljubešić

Moderira: Anita Peti-Stantić

Europski književni agenti i male književnosti

Na europskoj književnoj sceni operira velik broj književnih agenata, ali relativno malen broj uspijeva plasirati pisce s malih jezika na šire izdavačko tržište, pogotovo u većim zemljama. Što je zajedničko trima književnim agentima koji gostuju u ovoj tribini, uz moderatora izdavača, pisca i prevoditelja Ivana Sršena, i kakvi su njihovi uvidi u prevođenje i objavljivanje hrvatske, finske, slovenske i drugih, uvjetno rečeno, malih književnosti, saznat ćete na ovoj tribini koja će vam objasniti sve o tome što se zapravo događa na velikim sajmovima knjiga, kako urednici odabiru rukopise za objavu i ima li superzvijezda koje dolaze iz malih književnosti.

Sudjeluju: Janek Domonell (agencija Wunderlust, Njemačka), Chiara Stanziani (Helsinki Literary Agency, Finska), Manca Masnik (Založba Goga, Slovenija)

Moderator: Ivan Srše