Trgovina ljudima oblik je modernog ropstva, rekao nam je prof. dr. sc. Davor Derenčinović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, član GRETA-e, grupe stručnjaka koji nadziru i daju preporuke zemljama o provođenju Konvencije o sprječavanju trgovine ljudima, glavnog dokumenta Vijeća Europe kojim se pokušava spriječiti trgovina ljudima na području EU.

"Ljudi misle da se to događa negdje drugdje, i da je uvijek riječ o nekom drugom. No u današnje vrijeme, nažalost, svatko može postati žrtva. Svi smo osjetljivi po tom pitanju, jer smo na neki način lakovjerni, ali nam je društvo postalo sve otvorenije", smatra Derenčinović.

Trgovina ljudima je jedan od najgorih zločina našeg doba u kojem jedan čovjek trguje drugim, čime se čini neprocjenjiva povreda žrtvinih ljudskih prava. Po svojoj definiciji, kako stoji u službenom MUP-ovom izvješću, trgovanje ljudima predstavlja vrbovanje, kupnju, prodaju, predaju, prijevoz, poticanje ili posredovanje u kupnji, prodaji ili predaji, pružanje utočišta i prihvat osoba, uporabu sile, prijetnju uporabom sile ili drugim oblicima prinude, otmice, prijevare, zlouporabe položaja ili ovlasti kako bi se došlo do pristanka osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom. U svrhu iskorištavanja koje minimalno uključuje korištenje osoba u prostituciji ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilan rad ili usluge, ropstvo, postupke slične ropstvu, trgovanje organima i drugo.

Načini vrbovanja i iskorištavanja žrtava stalno se mijenjaju, pa se tako posljednjih godina bilježi porast prisilnog rada koji je pretekao seksualno iskorištavanje, inače dominantnog oblika modernog ropstva. Na području BiH, Makedonije, Srbije i Hrvatske porastao je broj slučajeva prisilnih brakova, te prosjačenja. No ono što posebno zabrinjava je što u današnje vrijeme zapravo svatko može postati žrtvom trgovine ljudima.

Česta putovanja, bila ona iz turističkih pobuda ili egzistencijalne potrebe osiguravanja posla i bolje zarade, učinili su ljude ranjivijim i podložnijim mogućnosti postanka jedne vrste 'alata' u rukama onih koji u želji za zaradom ne prezaju od ovakvog teškog oblika iskorištavanja ljudi.

U Hrvatskoj je tako u prošloj godini identificirano 29 žrtava trgovanja ljudima, 13 žrtava su bile žene, a 16 muškaraca. Najveći broj žrtava mlađi je od 30 godina. Na području EU zabilježen je porast broja ljudi, posebno muškaraca, koji se radno iskorištavaju. Trgovina ljudima je kazneno djelo, a maksimalna kazna zatvora je petnaest godina. Postotak kaznenih progona, u Hrvatskoj je malen, i to prvenstveno zbog, kako naglašava Derenčinović, straha žrtava.

''Žrtve ne pristaju svjedočiti, jer se boje, a zbog svog lošeg psihičkog, a često i fizičkog stanja, ne vjeruju nikome'', naglašava Derenčinović.

Ispovijest "Ja sam Ivana, žrtva trgovine ljudima. Ovo je moja priča"

Najveći izazov s kojim se nose institucije koje sudjeluju u procesu otkrivanja i kažnjavanja ovakvog iskorištavanja je identifikacija žrtava. Hrvatska je donedavno u većini slučajeva bila tranzitna zemlja trgovine ljudima, što je uvelike onemogućavalo identifikaciju.

''Upravo potreba identifikacije žrtava pokazala se krucijalnom u cijelom procesu sprječavanja trgovine ljudima i spašavanja žrtvi. Teško je identificirati žrtvu, posebno ako je riječ o tranzitnoj zemlji jer se žrtva zapravo na tom području ne zadržava dugu. Mali je broj identificiranih žrtvi, posebno djece i žrtava koje se iskorištava za rad. Posebno je važna edukacija svih uključenih u proces, kako bi se žrtva mogla prepoznati čim prije, što i nije lako'', rekao nam je.

Do saznanja o žrtvama trgovanja ljudima dolazi se, najčešće, zahvaljujući dojavama građana, prijavama žrtava, neposrednim zapažanjem i djelovanjem policijskih službenika. U trenucima pojačane migracije stanovništva Hrvatska je, od inače tranzitne zemlje trgovanja ljudima postala i zemlja destinacije, prvenstveno kada je riječ o iskorištavanju ljudi putem prisilnog rada, među kojima je prosjačenje jedan od najčešćih oblika.

''Prisilno prosjačenje, najčešći je oblik trgovine ljudima koji često uključuje i djecu, što je posebno zabrinjavajuće. Bilježi se sve veći broj djece koja su uključena u takve slučajeve, ali i koja se radno iskorištavaju'', naglašava.

Žrtve su najčešće osobe koje su u potrazi za poslom prisiljene prihvatiti sve što im se nudi, a dobro organizirani pojedinci koriste se nizom suptilnih metoda kako bi ih pridobili. Posebno je takav oblik iskorištavanja ljudi prisutan u turizmu, za vrijeme ljetnih mjeseci kada se i bilježi veliki broj slučajeva elitne prostitucije. Tijekom 2017. godine prijavljena je ukupno 41 osumnjičena osoba za trgovanje ljudima.

''U nizu slučajeva korupcija i trgovanje ljudima je povezano, a počinitelji su najčešće dobro organizirane grupe ili pojedinci koji znaju kako obmanuti žrtvu i iskoristiti njezino neznanje'', naglašava Derenčinović.

Derenčinović, najdugovječniji član GRETA-e, koji je tijekom svog prvog mandata bio i dopredsjednik ove organizacije, tijekom svog rada sudjelovao je u nekoliko nadzora provođenja Konvencije u našim susjednim zemljama.

J. Zepeda Patterson Oni godišnje zarađuju 99 milijardi dolara na užasima žena

"Pravilo je da član nikada ne ide u nadzor zemlje iz koje dolazi. Mi pratimo stanje, radimo evaluaciju i savjetujemo što se može i treba napraviti kako bi se stanje popravilo'', naglašava Derenčinović.

Konvenciju o sprječavanju trgovine ljudima Hrvatska je usvojila 2008. godine. Nakon deset godina ovaj institucionalni okvir koji omogućava kažnjavanje počinitelja ali i omogućuje te osigurava pravnu i psihološku pomoć žrtvama pokazao se područjem na kojem Hrvatska može učiniti još i više.

''Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2012. do 2015. godine, tj. naše izvješće provođenja toga plana pokazalo je kako je edukacija onih koji dolaze u prvi kontakt sa žrtvama područje na kojem se može učiniti puno više'', naglašava.

GRETA koja okuplja 15 stručnjaka s područja Europe nakon posjete zemlji u svom izvješću daje niz preporuka koje bi zemlje trebale provoditi kako bi poboljšale svoj rad. U posljednjem izvješću GRETA-e za Hrvatsku iz 2016. godine naglašeno je, između ostalog, kako bi Hrvatska, između ostalog, posebnu pažnju trebala usmjeriti na sprječavanje trgovanja djecom, identifikaciju žrtava, posebno žrtava seksualnog iskorištavanja i radnog iskorištavanja. Dodatni napori trebali bi se uložiti i na polju nadoknade štete takvim žrtvama, što je u većini slučajeva dugotrajan proces.

Moderno roblje Mučna snimka robova: Prodaju ih za 2.500 kuna

Ciljevi Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima - sprječavanje trgovanja ljudima, zaštita žrtava, progon počinitelja kaznenog djela trgovanja ljudima te promicanje koordinacije nacionalnih aktivnosti i međunarodne zaštite, provode se kroz Nacionalni plan, a Hrvatska je u procesu usvajanja nacrta Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2017. do 2020. godine.

''Hrvatskoj nedostaje neovisno tijelo evaluacije provođenja Nacionalnog plana. To je institut nacionalnog izvjestitelja, koji je prisutan u Nizozemskoj'', smatra Derenčinović i naglašava kako su u provođenje Nacionalnog plana uključene organizacije civilnog društva koje žrtvama osiguravaju psihološku i pravnu pomoć, policija koja provodi proces identifikacije žrtava, te Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Uz edukaciju uključenih u procese identifikacije žrtve potrebno je educirati i sve druge kako bi žrtvu mogli prepoznati, ali i kako žrtvom ne bi postali sami. U današnje vrijeme učestalih migracija stanovništva, u društvu bez granica koje omogućava lak odlazak u bilo koju zemlju u potrazi za poslom, savjetuje se primijeniti poseban oprez.

''Zbog primamljivih poslovnih ponuda ljudi su skloni otići bilo gdje, no najčešće nisu svjesni kako postoji veliki broj onih koji će zarađivati upravo na iskorištavanju drugih, njih. Ti tzv. poslodavac ljude će držati u nehumanim uvjetima, bez hrane i ikakve naknade za njihov rad, i u velikom broju slučajeva bez ikakve mogućnosti bijega ili spasa'', naglašava.

'Potrošna roba' Postoji 21 milijun robova: 'Vlasnicima' zarade 150 milijardi ilegalnog profita

Posumnjati kako nešto nije u redu, tj.kako je riječ o sumnjivim poslovima, može se u slučaju nuđenja i oglašavanja primamljivih poslovnih ponuda bez referenci, mogućnosti dobro plaćenog posla bez prethodnog razgovora s odgovornom osobom o kvalifikacijama, ugovoru, radnom iskustvu i slično, naglašavanju žurnosti i odlične zarade prilikom zapošljavanja, te nejasnim i ne provjerljivim podaci o 'poslodavcu'.

Desetogodišnjica Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju trgovine ljudima obilježit će se u trenutku kada Hrvatska po prvi puta preuzima predsjedanje ovim tijelom koje okuplja 47 država članica. Glavni ciljevi ove međunarodne organizacije su jačanje demokracije, zaštita ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu. U tom kontekstu, naglašava Derenčinović, i trgovina ljudima, kao rastuća prijetnja modernog društva čije je obilježje slobodno kretanje, trebala bi biti važno područje na kojem se može, i mora napraviti još i više.

''Uvijek se može napraviti više i bolje, posebno na području rada institucija uključenih u ove procese, donošenju novog Nacionalnog plana za razdoblje do 2020. godine, te na području osiguravanja dostatnog financiranja nevladinih organizacija koje omogućavaju i osiguravaju žrtvama podršku i pomoć, pravnu i bilo koju drugu'', naglašava Derenčinović.