Life
1561 prikaza

Jadno: Hrvatska nema ni plan zaustavljanja trgovine ljudima

Davor Derenčinović
Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pravosuđe i policija pokušava se nositi s pošasti trgovine ljudima, ali zbog straha žrtava rijetko procesuiraju počinitelje

Trgovina ljudima oblik je modernog ropstva, rekao nam je prof. dr. sc. Davor Derenčinović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, član GRETA-e, grupe stručnjaka koji nadziru i daju preporuke zemljama o provođenju Konvencije o sprječavanju trgovine ljudima, glavnog dokumenta Vijeća Europe kojim se pokušava spriječiti trgovina ljudima na području EU.

"Ljudi misle da se to događa negdje drugdje, i da je uvijek riječ o nekom drugom. No u današnje vrijeme, nažalost, svatko može postati žrtva. Svi smo osjetljivi po tom pitanju, jer smo na neki način lakovjerni, ali nam je društvo postalo sve otvorenije", smatra Derenčinović.

Trgovina ljudima je jedan od najgorih zločina našeg doba u kojem jedan čovjek trguje drugim, čime se čini neprocjenjiva povreda žrtvinih ljudskih prava. Po svojoj definiciji, kako stoji u službenom MUP-ovom izvješću, trgovanje ljudima predstavlja vrbovanje, kupnju, prodaju, predaju, prijevoz, poticanje ili posredovanje u kupnji, prodaji ili predaji, pružanje utočišta i prihvat osoba, uporabu sile, prijetnju uporabom sile ili drugim oblicima prinude, otmice, prijevare, zlouporabe položaja ili ovlasti kako bi se došlo do pristanka osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom. U svrhu iskorištavanja koje minimalno uključuje korištenje osoba u prostituciji ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilan rad ili usluge, ropstvo, postupke slične ropstvu, trgovanje organima i drugo.

Načini vrbovanja i iskorištavanja žrtava stalno se mijenjaju, pa se tako posljednjih godina bilježi porast prisilnog rada koji je pretekao seksualno iskorištavanje, inače dominantnog oblika modernog ropstva. Na području BiH, Makedonije, Srbije i Hrvatske porastao je broj slučajeva prisilnih brakova, te prosjačenja. No ono što posebno zabrinjava je što u današnje vrijeme zapravo svatko može postati žrtvom trgovine ljudima.

Davor Derenčinović | Author: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Česta putovanja, bila ona iz turističkih pobuda ili egzistencijalne potrebe osiguravanja posla i bolje zarade, učinili su ljude ranjivijim i podložnijim mogućnosti postanka jedne vrste 'alata' u rukama onih koji u želji za zaradom ne prezaju od ovakvog teškog oblika iskorištavanja ljudi.

U Hrvatskoj je tako u prošloj godini identificirano 29 žrtava trgovanja ljudima, 13 žrtava su bile žene, a 16 muškaraca. Najveći broj žrtava mlađi je od 30 godina. Na području EU zabilježen je porast broja ljudi, posebno muškaraca, koji se radno iskorištavaju. Trgovina ljudima je kazneno djelo, a maksimalna kazna zatvora je petnaest godina. Postotak kaznenih progona, u Hrvatskoj je malen, i to prvenstveno zbog, kako naglašava Derenčinović, straha žrtava.

''Žrtve ne pristaju svjedočiti, jer se boje, a zbog svog lošeg psihičkog, a često i fizičkog stanja, ne vjeruju nikome'', naglašava Derenčinović.

Usamljena djevojka u sobi Ispovijest Life "Ja sam Ivana, žrtva trgovine ljudima. Ovo je moja priča"

Najveći izazov s kojim se nose institucije koje sudjeluju u procesu otkrivanja i kažnjavanja ovakvog iskorištavanja je identifikacija žrtava. Hrvatska je donedavno u većini slučajeva bila tranzitna zemlja trgovine ljudima, što je uvelike onemogućavalo identifikaciju.

''Upravo potreba identifikacije žrtava pokazala se krucijalnom u cijelom procesu sprječavanja trgovine ljudima i spašavanja žrtvi. Teško je identificirati žrtvu, posebno ako je riječ o tranzitnoj zemlji jer se žrtva zapravo na tom području ne zadržava dugu. Mali je broj identificiranih žrtvi, posebno djece i žrtava koje se iskorištava za rad. Posebno je važna edukacija svih uključenih u proces, kako bi se žrtva mogla prepoznati čim prije, što i nije lako'', rekao nam je.

Do saznanja o žrtvama trgovanja ljudima dolazi se, najčešće, zahvaljujući dojavama građana, prijavama žrtava, neposrednim zapažanjem i djelovanjem policijskih službenika. U trenucima pojačane migracije stanovništva Hrvatska je, od inače tranzitne zemlje trgovanja ljudima postala i zemlja destinacije, prvenstveno kada je riječ o iskorištavanju ljudi putem prisilnog rada, među kojima je prosjačenje jedan od najčešćih oblika.

''Prisilno prosjačenje, najčešći je oblik trgovine ljudima koji često uključuje i djecu, što je posebno zabrinjavajuće. Bilježi se sve veći broj djece koja su uključena u takve slučajeve, ali i koja se radno iskorištavaju'', naglašava.

  • Stranica 1/2
  • jelica 10:28 18.Svibanj 2018.

    Pronatalitetna politika ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu je spas covjecanstva u cjelini. Ponajvise za zemlje u razvoju koje imaju pad nataliteta pa su prisiljene ,,uvoziti´´ radnu snagu. Smanjenje izdvajanja poticaja za gradnju nezive materije, povecanje ulaganja ... prikaži još! poticaja u izgradnju zive materije, pronatalitetna politika i udruzeno zajednickim snagama pobjedjujemo bijelu kugu!