Otopio se led i otkrili pet otoka koje nikad nitko nije vidio
Na udaljenom području sjevernog pola Zemlje, dijelu Arktika kojeg je donedavno prekrivao vječni led, nalazi se cijeli jedan nepoznat svijet. To su potvrdili i dužnosnici ruske mornarice, koji su objavili otkriće pet dosad nepoznatih otoka koje je dosad prekrivao glečer.
Oni se nalaze u zaljevu Vize, a iako su ranije nazirali na satelitskim snimkama, tek je sada utvrđeno da je zaista riječ o otocima, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane.
Ekspedicija provedena u kolovozu i rujnu zaslužna je za mapiranje novootkrivenih otoka koji još nisu imenovani, rekao je šef sjeverne flote, viceadmiral Aleksandar Moisejev.
- Uzrok toga je svakako promjena stanja leda, prije smo mislili da su te kopnene mase dio glavnog ledenjaka. Propadanje glečera, njihovo topljenje i klimatske promjene doprinijele su otkriću - ističe Moisejev.
Gubitak ledenjaka na Arktiku u razdoblju od 2015. do 2019. godine bio je veći nego u bilo kojem drugom petogodišnjem razdoblju, zabilježeno je u izvješću Ujedinjenih naroda o globalnom zatopljenju prošlog mjeseca.
Kako se topi, Arktik je sve primamljiviji
Rusija je otvorila niz vojnih i znanstvenih baza na Arktiku posljednjih godina, a interes za regiju raste s porastom temperatura otvarajući nove brodske rute. Time i cijelo područje postaje pristupačnije, osobito za eksploataciju mineralnih sirovina, piše Guardian.
Ovogodišnje ekspedicije na dva arhipelaga, Zemlju Franza Josefa i Novaya Zemlju, uključivale su tim od 60 ljudi. Među njima je bilo i civila iz ruskog Društva geografa, a prvi put je sudjelovala i brodica za spašavanje umjesto ledolomca.
- Dva mjeseca koja smo proveli na Arktiku možemo opisati kao tople. Imali smo sreću jer smo mogli stupiti na otoke koji nisu svake godine bez leda - rekao je Denis Krets, zapovjednik ekspedicijskih snaga sjeverne flote.
Prvo ljeto bez leda izazvat će katastrofu na Zemlji!
Otkriće o gubitku 95 posto starog leda pokazuje to da je najsjeverniji dio svijeta već sasvim klimatski promijenio, što ima goleme posljedice i po bića koja tamo žive, kao što su morževi i polarni medvjedi, nego dugoročno čak i po ritam daljnjeg kretanja klimatskih promjena. Najstariji led se može promatrati i kao svojevrsno ljepilo koje Arktik drži na okupu, odnosno održava Arktik hladnim čak i tijekom dugih ljeta.
Ako bi se dogodilo da na Arktiku ljeti sasvim nestane leda, kažu znanstvenici, planet će se zagrijavati još i više i brže, jer će tamne vode oceana privlačiti velike količine Sunčeve topline koju bi inače ledeni pokrov Arktika odbijao od planeta nazad u svemir.
Od 1979. do 2012. količina leda na Arktiku, gledano po volumenu, smanjio se za 78 posto. 2012. bila je godina s najmanje leda. Od 2012. površina pod ledom donekle se povećala, sudeći prema analizama znanstvenika sa Sveučilišta Washington u Seattleu. Ali, Axel Schweiger koji na sveučilištu vodi ta istraživanja, ističe da se ukupni volumen leda od 2012. još i dalje jako smanjio, unatoč tome što se ukupna površina pod ledom nešto malo povećala.
Prag propasti je 1,5°C
U apsolutnim brojkama, riječ je o gubitku oko 10.000 milijardi tona leda. 1979. godine Arktički ocean prekrivalo je više od 15.000 milijardi tona leda u rujnu. 2012. godine to je svedeno na samo 3500 milijardi tona, a za 2018. godinu rujan je iznosio 4700 milijardi tona. "Arktik je pokazatelj što predstoji ostatku svijeta", kazao je Walt Meier, stručnjak na National Snow and Ice Data Center.
To onda vodi ka scenariju po kojem jednog ljeta više neće biti leda na Arktiku uopće, nego samo tamni ocean. U svijetu koji bi se zagrijao za 2°C u odnosu na predindustrijsko stanje, to bi se događalo svakih 10 godina. Kolika je razlika po planet ako se zagrije za 2°C ili za 1,5°C pokazuje podatak da bi se Arktik sasvim bez leda u svijetu koji bi bio zagrijan za 1,5°C, događao samo jednom u 100 godina. Danas je atmosfera Zemlje došla do zatopljenja od 1°C. Razlog zašto se led otapa na Arktiku tako brzo, zašto se zagrijava sve brže, poznat je. Ovdje je na djelu povratna sprega.