Spašeni dječaci - koje su sve bolesti mogli dobiti u špilji
Konačno su spašeni. Svih 12 dječaka i njihov trener uspješno su izvučeni iz špilje čiji su zarobljenici bili 17 dana. Mračne tunele špilje Tham Luang zamijenili su karantenom u obližnjoj bolnici Chiang Rai u kojoj će se oporavljati. U strogoj su izolaciji, a roditelji ih mogu vidjeti jedino preko staklenog zida.
Dok dječaci ne prođu niz ozbiljnih testiranja zabranjen im je dodir s vanjskim svijetom, pa i grljenje s roditeljima. Čak i nakon što dobiju odobrenje za napuštanje bolnice, prvi susret s roditeljima bit će na udaljenosti od dva metra budući da će roditelji morati nositi zaštitna odijela.
Špilje su prepune divljih životinja, od ptica do šišmiša i štakora, koji mogu prenositi različite opasne bolesti, uključujući bjesnoću, Marburg virus i opskurne gljivične patogene.Dubine špilja skrivaju izgubljeni svijet otrovnih pauka, stonoga i škorpiona. Krpelji koji se njima hrane prenose 'špiljsku groznicu', rijetku bolest kojom se ponekad može zaraziti i boravkom u napuštenim zgradama.
Pčele ubojice
"O da, vidjeli smo puno stvorenja", rekao je Rick Murcar predsjednik National Association for Cave Diving, američke organizacije čiji je cilj poboljšati sigurnost podzemnih istraživanja u špiljama.
"Bio sam u Meksiku, a jedna špilja koju smo istraživali bila je prepuna afričkih pčela ubojica, bilo je tu i šišmiša, škorpiona i svega i to samo na ulazu. Bakterije su uvijek skrivene", naglašava.
A tu je i voda. Zidovi vapnenačkih špilja konstantno su prepuni vlage koja dolazi odozgo. Na taj su način i formirane, kapanjem vode kroz pukotine koje razgrađuje stijene ispod. Ova stalna saturacija, u kombinaciji s manjkom kisika, dovela je do toga da je vlažnosti u nekim špiljama gotovo 100 posto.
U špiljama u kojima obitavaju šišmiši zrak je pun patogenih gljivičnih vrsta, a na dnu su nakupine vode, mulja i životinjskog izmeta što je luksuzan dom bakterija i parazita.
Špilje su i mračne, toliko mračne da su neke životinje koje žive na tim dubinama potpuno bez očiju, jer su im nepotrebne. Astronauti ponekad odlaze u špilje kako bi se pripremili za svoj život bez uobičajene orijentacije koji ih očekuje u svemiru. U ovakvim uvjetima, čak i uz svjetiljku, lako se posjeći dok se krećete uskim prolazima i neprijateljskim dijelovima.
"Siguran sam kako su dječaci koji su bili zarobljeni u špilji na Tajlandu zaraženi histoplazmozom. Nalazili su se u tropskom dijelu svijeta u špilji prepuno šišmiša, pa je i vrlo vjerojatno kako su došli u kontakt s time", rekla je Hazel Barton, speleologinja i stručnjakinja za mikrobiologiju špilja.
Početkom ove godine liječnici su izvijestili o smrti 53-godišnjeg muškarca koji je u bolnicu u Floridi primljen sa groznicom, kašljem i gubitkom daha. Živio je u Kostariki, no nakon nekoliko dana testiranja na sve tropske bolesti koje su im pale na pamet, bili su zapanjeni jer i dalje nisu znali uzrok. Nakon nekog vremena otkrili su kako je pasionirani istraživač špilja i testirali ga na histoplazmozu. Nažalost, muškarac je preminuo tijekom četvrtog dana boravka u bolnici, prije nego su testiranja potvrdila dijagnozu.
Izmet šišmiša
Nažalost sa histoplazmozom se jako lako zaraziti, što je i Barton otkrila prošle godine kada je svog supruga odvela na istraživanje špilja u SAD-u.
"Ušli smo u špilju i odmah me zapuhnuo smrad izmeta i tada sam povezala kako smo u špilji prepunoj histoplazmoze, što on uopće nije znao. Usta smo prekrili maramom pa nismo ništa od toga udisali. Unatoč tome zarazili smo se deset dana nakon toga", naglasila je.
Uzrokuje bolest Weil, koja počinje kao blaga bolest poput gripe. U pet do 15 posto slučajeva razvije se u nešto ozbiljnije, sa simptomima koji uključuju unutarnje krvarenje i zatajivanje organa. U konačnici može biti smrtonosna. Primjeri zaraze ovom bakterijom poznati su i u povijesti. 2005. godine zarazio se čovjek u Maleziji, unatoč tome što je već bio pod antibioticima.
Spašeni dječaci imaju dobru šansu za oporavak
Spašeni dječaci imaju veliki rizik od zaraze bolesti melioidosis. Ova bolest svojstvena je tropskim zemljama, od jugoistočne Azije do sjeverne Australije. Godišnje se njom zarazi 165.000 ljudi od kojih gotovo polovica umire.
Bolest uključuje niz problema. Uzrokuje ju bakterija koja se nalazi u zemlji, a može se zaraziti i u svakodnevnim aktivnostima koje uključuju rad na zemlji. Dijagnosticiranje je jako komplicirano, budući da se bolest manifestira kroz niz različitih simptoma, od kašlja do vrućice, što su pokazatelji zaraze i mnogim drugim bakterijama. Prirodno je otporna na različitu vrstu antibiotika.
Spašena nogometna ekipa na Tajlandu trenutačno prolazi niz različitih testiranja, te krvnih pretraga koje će pokazati jesu li nečemu bili izloženi. Ne moraju nužni već sad imati simptome bolesti, jer se kod nekih bolesti oni pojavljuju nakon 21 dana. No ako i jesu zaraženi i dalje imaju dobru šansu za oporavak. Brzi tretman u slučaju bolesti melioidosis je ključan, a dječaci već nekoliko dana primaju antibiotike, no ne zna se koje ni za što.
Svi oni koji razmišljaju kako će krenuti u istraživanje špilja moraju biti posebno oprezni kako bi se zaštiti od opasnih infekcija koje im prijete. Gumene čizme mogu spriječiti put bakterija do kože, posebno za vrijeme hodanja kroz vodu u kojoj se može nalaziti izmet šišmiša.
No Barton naglašava kako nisu sve špilje izvori potencijalnih bakterijskih smrtonosnih klopki. Njihov stupanj opasanosti ovisi o njihovoj lokaciji i živim bićima koji u njima žive.
"Većina špilja koje mi proučavamo su neke od najčišćih dijelova zemlje. Dječaci na Tajlandu bili su u špilji u tropskoj regiji, u koje niz bolesti moglo dolazi putem vode", naglašava Barton.