Švicarci uveli novu valutu - sve zbog kriminalca
U svibnju 2017. skupina stanovnika švicarskog Valaisa pokrenula je novu regionalnu valutu, farinet. Baš kao i Eusko iz francusko-španjolske baskanske regije, ona je komplementarna, a ne zamjenska valuta. Novčanice vrijede isto kao i švicarski franak - službena valuta u zemlji - ali se može potrošiti samo u sudionicima u Valaisu, do sada je ta brojka premašila od 150 restorana, obrtnika, trgovina i vinarija, piše BBC.
To je lokalna inicijativa, podupiru je lokalni ljudi o ima za cilj potaknuti lokalno gospodarstvo, pa je prikladno da je valuta dobila ime s takvim lokalnim značenjem: farinet.
Ime Farinet je uobičajeno u gradovima Valaisa: tako se zove restoran u Crans-Montani, pub u Champéryu i skijaški bar u Verbieru, gdje skijaši plešu na stolovima.
Turisti možda ne shvaćaju njegovo značenje, ali mještani znaju da su svi ti popularni noćni klubovi tako nazvani jer im je imenjak, Joseph-Samuel Farinet, vjerojatno uživao plesati na stolovima.
Zavodnik, ljubitelj vina i žena i odbjegli osuđenik, Farinet je bio krivotvoritelj iz 19. stoljeća i legenda u tim dijelovima, čak i ako je taj mit koji ga sada okružuje zabavniji od stvarnosti.
Nakon što je bježao od vlasti u svojoj rodnoj Italiji gdje su ga tražili po lažiranim optužbama, Farinet je stigao u Valais 1869. godine i ponovno je počeo raditi krivotvoreni novac - konkretno, novčiće od 20 centima iz 1850. godine. Bio je velikodušan svojim krivotvorenim novcem u korist siromašnih mještana, zauzvrat dobivši hranu, sklonište i zaštitu od vlasti koje su ga slijedile. Na taj način on nije samo izbjegao zarobljavanje dugi niz godina, već je oslobodio lokalne ljude od duga, što je kasnije donijelo mu nadimak 'Robin Hood iz Alpa'.
Godine 1880., u dobi od 35 godina, policija je konačno potjerao Farineta u klanac iznad srednjovjekovnog sela Saillon u Valaisu gdje je pao, skočio ili je bio ubijen - tajanstvena smrt koja je samo dodavala intrigu njegovom životu.
"U Valaisu svi znaju ovu priču", rekao je David Crettenand, član povjerenstva koji je utemeljio valutu farinet.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Crettenand priznaje da bi imenovanje nove valute prema zloglasnom krivotvoritelju moglo stvoriti nesuglasice, a neki ljudi ga čak pitaju je li lažna, ali to ga ne smeta. Osjeća da je važnije da ime utjelovljuje ciljeve valute: da budu ukorijenjene u regiji, potiču mreže lokalnih ljudi i potiču lokalno gospodarstvo.
"Farinet je ime koje govori valaiscima", rekao je. "To je važni dio regije, a to je cilj valute, biti regionalna."
To je također ime kojim se ljudi ovdje ponose, što je bilo očito kad je ekipa BBC-ja posjetila Saillon, gdje je Farinet nakon svoje nesreće i pokopan.
Legenda se pokazuje u Muzeju krivotvorenog novca u selu, gdje prikazuju kopiju sudske presude kojom su osudili poznatog krivotvoritelja, i jedan od njegovih lažnih novčića. Također objašnjava kako je čovjek postao mitom kroz roman 1932., Farinet ou la Fausse Monnaie, švicarskog pisca Charles-Ferdinand Ramuza.
Godine 1980. Farinetov ugled velikodušnosti inspirirao je grupu obožavatelja koji su sebe nazvali 'Friends of Farinet' - među kojima i francuski glumac Jean-Louis Barrault, koji je igrao krivotvoritelja u filmu - postaviti mali vinograd nad Saillonom u ime Farineta. Sa samo tri vinove loze, registriran je kao najmanji na svijetu. Vinograd je ostavljen Dalaj Lami 2000. godine, a prihod od njegove skromne prodaje ide prema pomaganju djeci. U međuvremenu je vinograd postao svojevrsno hodočasničko mjesto posvećeno slobodi, ljubavi, miru i umjerenom hedonizmu, vrijednosti koje je Farinet utjelovio.
Poruke ostavljene tijekom godina od strane posjetitelja - uključujući i lokalne dužnosnike i poznata imena - ljuljaju se na vjetru na živopisnim pločama nanizanim duž staze koja vodi do vinove loze. "Bolje je ići na ribolov na biciklu nego na posao u Mercedesu", piše jedan.
Pobunjeni autsajder postao je lokalni heroj, pa se čini prikladnim da krivotvoritelj sada ima svoju pravu valutu. Sigurno će se smijati u grobu.