Hormuški tjesnac, jedna od glavnih svjetskih ruta za izvoz nafte, blokiran je od strane Irana od početka novog rata na Bliskom istoku. Međutim, Financial Times izvještava da se povremeno otvaraju neočekivani "prozori prilika" za tankere zaglavljene u Arapskom moru, samo da bi jednako brzo nestali. Prolazak kroz tjesnac traje i do osam sati, a tijekom tog vremena globalna politička situacija može se dramatično promijeniti. Publikacija objašnjava kako neki brodovi još uvijek uspijevaju prijeći blokirani Hormuški tjesnac. Trgovci naftom tvrde da "postoje načini", ali ne objašnjavaju koji točno.

U večernjim satima 17. travnja, iranske vlasti su objavile da ponovno otvaraju Hormuški tjesnac, koji je bio zatvoren od kraja veljače. To se dogodilo nakon što je Izrael potpisao sporazum o prekidu vatre s Libanonom. Međutim, sljedećeg jutra Teheran je ponovno blokirao morski put, proglasivši da je Hormuški tjesnac "pod strogom upravom i kontrolom" oružanih snaga Islamske Republike. Ova odluka je motivirana američkom blokadom iranskih luka.

Tanker Akti A, u vlasništvu danske tvrtke Maersk, uspio se provući kroz prozor prilike, prevozeći otprilike 300.000 barela dizela za trgovca Vitol, izvještava FT. Akti A bio je na čelu dugog niza brodova koji su pokušavali napustiti Perzijski zaljev i bio je jedan od rijetkih brodova koji su prešli tjesnac prije nego što je Iran objavio da ga ponovno zatvara, a Korpus islamske revolucionarne garde poslao je svoje brodove u vode.

TKO JE BABAK ZANJANI? Čovjek osuđen na smrt sad je 'blagajnik' u Hormuškome tjesnacu

Nisu svi tankeri u toj skupini imali sreće: nekoliko brodova francuske tvrtke CMA CGM također je pokušalo proći kroz tjesnac, ali su se vratili nakon što je jedan od njih pogodila granata. I drugi tankeri na kraju reda za Akti A također su se vratili. Peter Wernink, izvršni direktor švicarske brodarske tvrtke Swiss Marine, rekao je novinarima da je jedan od njihovih brodova u petak primio upute za prolazak kroz tjesnac. Međutim, dok je kineski vlasnik to koordinirao s kineskim vlastima, bila je subota ujutro. "Očito se do subote sve promijenilo", rekao je Wernink. Brod na kraju nije nastavio kroz tjesnac.

Posljednji brod koji se uspješno provukao kroz taj prozor bio je tanker koji je prevozio naftu za azerbajdžansku državnu naftnu tvrtku SOCAR. Prema riječima trgovca upoznatog s tim pitanjem, pošiljka je donijela "ogroman profit".

Hormuški tjesnac proteže se između Irana na sjeveru i omanske eksklave Musandam na jugu. Na svom najužem dijelu širok je između 33 i 40 kilometara, pisao je Express. Unatoč relativnoj skučenosti, promet kroz tjesnac organiziran je s iznimnom preciznošću kako bi se izbjegli sudari i osigurao nesmetan protok. Upravljanje prometom u Hormuškom tjesnacu organizirano je kroz sustav odvojenih plovnih putova (Traffic Separation Scheme - TSS), koji je propisala Međunarodna pomorska organizacija. Ovaj sustav funkcionira poput autoceste na moru.

SELO KUMZAR 'U Tjesnacu nafta ulazi ribi kroz škrge. Tu su bile pošte, a sad su razarači'

Promet je podijeljen u dva glavna koridora - jedan za brodove koji ulaze u Perzijski zaljev i drugi za one koji izlaze. Svaki od tih koridora širok je otprilike dvije nautičke milje, odnosno nešto više od tri kilometra. Između njih nalazi se sigurnosna tampon-zona, također široka dvije nautičke milje, koja dodatno smanjuje rizik od sudara brodova koji plove u suprotnim smjerovima.

dubina vode u glavnim plovnim putevima kreće se između 60 i 100 metara, što je i više nego dovoljno za najveće brodove koje je čovječanstvo ikada izgradilo. Na 'neplovnom' dijelu tjesnac je dubok 30-70 metara. Gaz američkih razarača je primjerice 9-10 metara, a nosača aviona oko 15 metara, pisao je Express.