Povjerenje Rusa u predsjednika Vladimira Putina zabilježilo je najbrži pad od početka invazije na Ukrajinu. Iako su službene brojke i dalje visoke, nagli pad sugerira da se i iza strogo kontrolirane slike jedinstvene podrške Kremlju počinju nazirati pukotine. Prema istraživanju državnog anketnog centra VTsIOM, provedenom u posljednjem tjednu lipnja, udio Rusa koji kažu da vjeruju Putinu pao je za 3,4 postotna boda u samo sedam dana - sa 76,7 na 73,3 posto.

Istodobno je palo i odobravanje njegova rada. U istom razdoblju smanjilo se za 3,5 postotnih bodova, sa 70,4 na 66,9 posto. Tako nagli tjedni pad potpore nije zabilježen od kolovoza 2024. godine. Brojke na papiru i dalje izgledaju impresivno, no brzina pada upućuje na nezadovoljstvo koje se sve teže zadržava ispod površine.

KRIZA GORIVA Kaos u Rusiji: 'Želim zgrabiti Putina i reći mu - Što si dovraga napravio!'

Svaku anketu u Rusiji, pa tako i ovu, treba uzeti s velikom dozom opreza. U zemlji u kojoj otvoreno protivljenje ratu može imati ozbiljne posljedice, rezultati istraživanja javnog mnijenja neizbježno su iskrivljeni strahom i autocenzurom. Slučaj Jurija Kohoveca, Moskovljanina osuđenog na pet godina zatvora nakon što je u uličnoj anketi izrazio neslaganje s ratom, postao je upozorenje svima koji bi pred kamerom ili anketarom poželjeli reći što doista misle.

Državni anketari, svjesni nepovoljnih trendova, već su posezali za metodološkim prilagodbama kako bi slika izgledala bolje. Nakon što su VTsIOM i zaklada FOM, povezana s Kremljem, tijekom ožujka i travnja bilježili stalan pad Putinova rejtinga, obje su organizacije privremeno prestale objavljivati podatke.

VTsIOM je nakon stanke promijenio metodologiju. Telefonskim anketama dodani su i razgovori "od vrata do vrata", format koji tradicionalno vlastima donosi povoljnije rezultate. Takva istraživanja češće obuhvaćaju ljude koji su kod kuće tijekom radnog vremena, a ispitanici su u osobnom kontaktu s anketarima skloniji opreznijim i režimu prihvatljivijim odgovorima.

VEĆ ČETVRTI PUT Putin se boji atentata ili puča? Špijunira kuhare, zaposlio još tjelohranitelja

Dodatno, VTsIOM je još u travnju prestao objavljivati rezultate takozvanih otvorenih anketa, u kojima se ispitanike ne navodi prema ponuđenim imenima, nego se od njih traži da sami kažu kojim političarima vjeruju. U posljednjoj takvoj anketi Putina je spontano navela tek manje od trećine ispitanika. To je bilo u oštrom kontrastu sa zatvorenim anketama, u kojima se njegovo ime unaprijed ponudi, a potpora redovito prelazi 70 posto.

No čini se da ni statistička kozmetika više nije dovoljna da prikrije posljedice rata koje Rusi sve izravnije osjećaju u svakodnevnom životu. Ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama na rusku energetsku infrastrukturu izazvali su ozbiljne poremećaje na tržištu goriva. U desecima ruskih regija uvedena su ograničenja prodaje benzina, dok je na anektiranom Krimu, nekadašnjem "krunskom dragulju" Putinove vanjske politike, proglašeno izvanredno stanje zbog nestašice goriva i struje.

LEKCIJA IZ POVIJESTI Rusija je već jednom ratovala na Krimu. Tada je poražena...

Poluotok koji je Kremlj godinama predstavljao kao simbol povratka ruske moći sve više postaje logistički teret. Nekada popularna turistička destinacija danas je izolirana, ranjiva i sve ovisnija o opskrbnim linijama koje Ukrajina pokušava presjeći.

Rat se vratio i u samu Rusiju, pa i u njezinu prijestolnicu. Učestali napadi dronovima na Moskvu i okolicu, uključujući i onaj koji je izazvao veliki požar u najvećoj gradskoj rafineriji, unijeli su među stanovništvo osjećaj nesigurnosti koji se više ne može lako potisnuti televizijskim parolama. Zamor od rata, koji traje već petu godinu, sve je vidljiviji. Prazne benzinske postaje, poskupljenja i sirene za zračnu opasnost za mnoge su Ruse postali uvjerljiviji od propagande koja im iz večeri u večer poručuje da sve ide prema planu.

Ekonomska cijena invazije

Uz izravne posljedice rata, Ruse sve snažnije pogađa i pogoršanje ekonomske situacije. Prema istraživanju američke agencije Gallup, čak 60 posto Rusa smatra da se stanje u njihovoj regiji pogoršava. To je najviši udio u posljednjih dvadeset godina.

Inflacija, pad životnog standarda i osjećaj da se budućnost sužava postaju sve dominantniji. Dok Kremlj javnosti govori o otpornosti i povijesnoj misiji, mnogi građani sve jasnije osjećaju da cijenu rata plaćaju iz vlastitih novčanika.

NESTVARNE SNIMKE Moskovljani satima stoje u redu za gorivo: 'Ovo se stvarno događa?!'

Pritisak na državni proračun sve je veći. Do kraja svibnja federalni deficit dosegnuo je šest bilijuna rubalja, dvostruko više nego godinu prije i više od ukupno planiranog deficita za 2026. godinu. Kremlj je zato prisiljen razmatrati nepopularne mjere, uključujući i planove za automatski prijenos mirovinske štednje milijuna građana u novi državni investicijski program. Ratni se stroj i dalje financira bez zadrške, ali prostor za održavanje privida normalnog života sve je uži.