Sporazum o nuklearnom oružju srednjeg dometa jedno je od najvećih postignuća na polju kontrole oružja koji bi mogao držati pod kontrolom svjetske velesile. Upravo zato najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će se iz njega povući, izaziva strah u toj utrci nuklearnog naoružanja.

Sjedinjene Države tvrde da Rusija krši sporazum time što su lansirali krstareću raketu 9M729 i kažu kako se Moskva treba uskladiti sa sporazumom ili će Washington započeti sa službenim procesom šestomjesečnog povlačenja. To bi moglo biti jako štetno za SAD, piše Foreign Policy.

Moskva čini se nema potrebu za daljnjim razvojem nuklearne sposobnosti, a izlazak iz sporazuma mogao bi im otvoriti vrata  razvoju novih raketa. Malo se raspravljalo o utjecaju kojeg bi mogao imati takav scenariji i na europsko nuklearno naoružanje.

NAPREDNIJI Putin napravio raketu kakvu SAD neće imati desetljećima

Unatoč imenu Sporazum ne samo da zabranjuje rakete s rasponom od 500 i 5500 kilometara on zapravo omogućava uklanjanje svih takvih raketa kratkog, srednjeg dometa koje posjeduju SAD i Rusija, bez obzira na bojne glave. Upravo zato napuštanje ugovora moglo bi imati dalekosežne posljedice. 

U trenutku potpisivanja nije se razmišljalo o tom problemu, zabrani i raketa s konvencionalnim bojnim glavama. Potencijal precizno vođenog oružja s proširenim dometom već je bio jasan nekima. Nikolai Ogarkov, tad šef sovjetskog vojnog stožera, izjavio je 1984. godine da dostupnost tih sistema "može snažno povećati razorni potencijal konvencionalnog oružja i tako ih, ako možemo reći, približiti po učinkovitosti oružju za masovno uništenje". Taj razorni potencijal dokazao se akcijama u bivšoj Jugoslaviji, Afganistanu, Iraku i Libiji. Tada se i potvrdilo mišljenje zagovornika ovog sistema, a "diplomacija Tomahawka" postala je dio vanjske politike SAD-a.

Rusija je tako dala prednost takvim konvencionalnim strateškim napadima i time zamijenila nekadašnju nuklearnu snagu. Sadašnja ruska vojna doktrina, objavljena 2014. godine, smatra kako takvo oružje Rusija smatra svojim ključnim saveznikom na polju strateškog zastrašivanja. U novijoj verziji iz 2017. godine za mornaricu stoji kako se "s razvojem visokopreciznog oružja mornarica suočava s novim ciljem - uništenjem vojnog i gospodarskog potencijala neprijatelja napadom na njegove vitalne objekte s mora".

Rusija je svoj razvoj i evoluciji uskladila sa očekivanjima i planovima razvoja sistema koji su sposobni te planove i ostvariti. Na moru su novi i modernizirani brodovi i podmornice opremljeni raketom 3M14 Kalibr, oružjem s dosegom od 1500 do 2500 kilometara. Zrakoplovi su također opremljeni krstarećim raketama Kh-101, s dometom od najmanje 2500 kilometara. Oba sistema upotrebljena su u Siriji. A razvijaju se ili već uključuju u službu i druga oružja.

Hrabro naprijed Rusija sprema nuklearnu raketu, 'ukrali' dizajn od SAD-a

Ističu se i balističke rakete 9M728 Iskander-K. No prema već ranije spomenutom Sporazumu, oni su ograničeni na domet od 499 kilometara, što je veliki nedostatak za Rusiju. Tu je riječ o omogućavanju i da se taj veliki arsenal lansira s brodova, podmornica i zrakoplova. U nedostatku resursa na moru ili u zraku, jedni način na koji Rusija može odgovoriti na ove napade, je upotrebom smrtonosnijih konvencionalnih raketa. Upravo razvoj takvog oružja bi potaknulo gašenje Sporazuma. Iako ni on nije spriječio Rusiju da ima oružje koje krši odredbe Sporazuma, čini se da ih je u službi samo manji broj.

Rusija javno ukazuje na ograničenje sporazuma, pa je tako predsjednik Vladimir Putin tvrdio kako je on jednostran po pitanju razoružanja. Tvrdio je kako Sovjetski savez nije posjedovao oružje srednjeg dometa koje su imale SAD (iako to nije točno). A kako je uvijek spreman izbjeći bilo kakvu percepciju slabosti, istaknuo je kako im i ne treba takvo oružje, zbog novog raketnog arsenala. Istaknuo je i kako je lako modificirati ruske zračne i morske rakete i ispaliti ih sa kopna.  Njihova sposobnost napada (bez nuklearnog naoružanja) je snažna, ali ne i neuništiva. Njihove mogućnosti dodatno bi mogle umanjiti članice NATO-a i njihove mnogobrojne inicijative. 

Ameri nedostižni Rusija postala drugi najveći proizvođač oružja na svijetu

Ako se taj Sporazum raspadne Rusija bi pak mogla slobodno nastaviti sa proizvodnjom 9M729 sustava ili njihovih nasljednika. Lansirani sa zapadnih dijelova zemlje, takvi projektili mogli bi dosegnuti gotovo svaki cilj u Europi. Mogli bi koristiti razmjerno jeftine sustave za lansiranje bazirane na vozilima umjesto skupocjenih brodova i zrakoplova. Bio bi to značajan korak koji bi mogao, ako se upotrijebi, nanijeti i veliku štetu zemljama članicama NATO-a.

Njihovi postojeći nuklearni sustavi i više su nego dovoljni za ono što im treba. Razvoj sposobnosti tog konvencionalnog oružja bila bi najveća prijetnja Zapadu. Stoga bi SAD trebao dobro razmisliti prije nego se iz Sporazuma povuče i tako upadne u moguću zamku Kremlja.