Ako poželi, Iran može uništiti svjetsku ekonomiju

Handout/REUTERS/PIXSELL
Kroz Perzijski zaljev transportira se trećina svjetske proizvodnje nafte - i iranska i katarska, i ona Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata
Vidi originalni članak

Dvije eksplozije koje su u četvrtak oštetile dva naftna tankera u Omanskom zaljevu SAD je nazvao 'neizazvanim napadima'. Amerika za napade optužuje Iran, što je izazvalo napetosti i uzbunu na svjetskom tržištu nafte jer upravo se kroz Omanski zaljev i Hormuški tjesnac transportira trećina svjetske nafte.

Iran je optužbe nazvao dijelom američke ratnohuškačke kampanje. Eksplozije su natjerale posade obaju brodova da se evakuiraju, a satima kasnije uzroci su se još istraživali. No, u pozadini ratnih prijetnji Donalda Trumpa iranskim vođama, jasno je da je ovaj incident uvod u zaoštravanje odnosa između SAD –a i Irana. Do poslijepodneva, državni tajnik Mike Pompeo rekao je da su američke obavještajne agencije zaključile da Teheran stoji iza napada na oba broda. Najsnažniji dokaz u prilog Pompeovim tvrdnjama je video snimak objavljen u četvrtak navečer od strane Centralne komande Sjedinjenih Država. Glasnogovornik vojske, kapetan Bill Urban, izjavio je kako je na videu prikazan patrolni brod Islamske revolucionarne garde koji plovi uz Kokuka Courageous, jedan od pogođenih brodova, nekoliko sati nakon prve eksplozije, i uklanja neeksplodirane mine usred bijelog dana.

"Gledajući u cjelini, ti ničim izazvani napadi predstavljaju jasnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti", rekao je Pompeo na konferenciji za novinare u Washingtonu.

Visoki američki dužnosnici već su okrivili Iran za slične napade prošlog mjeseca protiv četiri tankera na istom morskom putu. Iranski dužnosnici, koji su zanijekali bilo kakvu umiješanost u te napade, također su odbacili tvrdnje da stoje iza događaja u četvrtak i kazali kako se Iranu smješta.

Brod Kokuka Courageous bio je udaljen oko 20 milja od iranske obale kad je nakon eksplozije poslao poziv za pomoć. Kada je posada pregledala štetu od prve eksplozije, vidjeli su drugu neeksplodiranu minu u trupu i evakuirali su brod. Sukob se također odigrao u Ujedinjenim narodima na sastanku Vijeća sigurnosti, gdje je vd američki veleposlanik Jonathan Cohen rekao drugim članovima da Iran stoji iza napada. Iranska misija u Ujedinjenim narodima objavila je naknadno izjavu kojom je osudila "zapaljive primjedbe" američkog predstavnika, nazivajući ih dijelom "još jedne iranofobične kampanje".

Ranije u četvrtak, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, izrazio je "duboku zabrinutost" kako bi nova epizoda mogla dovesti do ratne eskalacije.

Osim što je važan za promet naftom, Perzijski zaljev također dijeli teško naoružane rivale. Na jednoj obali je Iran, a s druge strane su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Dvije su se strane godinama borile ali posredno i to u susjednim zemljama, uključujući Libanon, Irak, Siriju i Bahrein. Saudijske i emiratske snage bore se izravno već više od četiri godine kako bi povratile preuzimanje Jemena od frakcija koje su u dosluhu s Iranom.

No, do sad nikad nisu izravno sudjelovali u sukobima jer su sve strane ovisne o brodskom putu kojim izvoze naftu. No ovaj put u sve se umiješala i američka Peta flota. Iranski su dužnosnici u četvrtak priopćili kako bi novi napadi mogli biti rezultat složene zavjere njihovih neprijatelja, koji naizgled ukazuju na američke saveznike poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Izraela, koji su odavno tražili od Washingtona da zauzme oštriji stav prema Iranu.

Međutim, mnogi analitičari kažu kako je na Zapadu rastao konsenzus da Iran stoji iza prošlomjesečnog napada, koji se dogodio u blizini luke Fujaira u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tvrdili su da Iran želi pokazati kako bi mogli ugroziti svjetska tržišta nafte, a to bi mogao potaknuti američku vojnu odmazdu.

Ubojito oružje Američke kamikaze s nuklearnim bombama za uništenje SSSR-a

Cijene sirove nafte porasle su za više od 3 posto kao odgovor na napade na dva tankera, pa su tako posredno povećani i prihodi Irana od prodaje nafte.

Eskalacija je došla u kontekstu posjete Irana japanskom premijeru Shinzu Abeu, koji se nadao da će smanjiti napetosti između Teherana i Washingtona i spriječiti bilo kakve "slučajne sukobe".

Gospodin Abe je nosio poruku gospodina Trumpa Ayatollahu Ali Khameneiju, vrhovnom iranskom vođi, koji je odbacio uvertiru. "Ne vidim Trumpa kao vrijednog razmjene poruka, a za njega nemam nikakav odgovor, sada ili u budućnosti", rekao je Khamenei u četvrtak nakon sastanka s gospodinom Abeom.

Neprijateljstvo između Washingtona i Teherana počelo je rasti prije godinu dana nakon što je predsjednik Trump povukao Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma s Iranom o smanjenju nuklearnog naoružanja iz 2015. godine u zamjenu za smanjivanje ekonomskih sankcija ovoj zemlji s 80 milijuna stanovnika.

Zatim, postavljajući sveobuhvatne zahtjeve za Iran da promijeni svoju politiku prema regiji, Trump je u travnju pojačao pritisak nametanjem strogih sankcija usmjerenih na ukidanje iranskog izvoza nafte, koja je bila ključna snaga sadašnje iranske ekonomije. Također je označio iransku Revolucionarnu stražu, dio iranske vojske, kao terorističku skupinu, piše New York Times.

U svibnju, pozivajući se na neodređena upozorenja o predstojećim iranskim napadima na američke saveznike ili interese, Trumpova administracija priopćila je kako je poslala grupu nosača zrakoplova u Perzijski zaljev kao sredstvo odvraćanja.

"Ako se Iran želi boriti, to će biti službeni kraj Irana. Nikad više ne prijetite Sjedinjenim Državama!", tvitao je Trump prije mjesec dana.

Iranski vođe, kao odgovor, zaprijetili su da će blokirati Hormuški tjesnac. Nakon povlačenja Amerike iz nuklearnog sporazuma, Iran je  poštivao nuklearni sporazum, Iran je najavio mogućnost kršenja sporazuma i poduzeo je početne korake da bi proširio opskrbu obogaćenim uranom. Neki iranski saveznici u regiji pojačali su napade na Washington, potičući strahove od šireg sukoba. Frakcija Houthi u Jemenu, koju podupire Iran, pokrenula je napade na saudijske naftovode i druge ciljeve, a ovog tjedna raketa Houthi pogodila je do aerodroma u saudijskoj zračnoj luci i ozlijedila 26 osoba.

Napadi u svibnju na četiri tankera u blizini Fujaire su bili relativno mali, uzrokujući samo ograničenu štetu na trupovima. Međunarodna istraga koja je predstavljena Ujedinjenim narodima kasnije je zaključila da su štete učinili ronioci raspoređeni u malim brzim brodovima.

Krvava povijest Amerika bi u rat s Iranom, ali nitko ih ne shvaća ozbiljno

Tijekom posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima prije otprilike dva tjedna, John R. Bolton, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Trumpa, kazao je kako je Iran "gotovo sigurno" odgovoran. Nekoliko dana kasnije, gospodin Pompeo je te napade nazvao "naporima Iranaca da podignu cijenu sirove nafte".

Eksplozije koje su u četvrtak onesposobile tankere u Omanskom zaljevu bile su mnogo ozbiljnije.

Napadi su se odvijali u zoru, a brodovi su poslali poziv u pomoć u 6:12 i u 7 ujutro. Pomoć im je pružio američki razarač Bainbridge, s navođenim raketama.

Front Altair, registriran na Maršalovim otocima, ovlašten je od strane korporacije CPC, tajvanske naftne tvrtke, za prijevoz nafte, naftnog proizvoda, iz emirske luke Ruwais u Kaohsiung, Tajvan.

Kokuka Courageous je prevozio metanol, krenuvši iz saudijske luke Al Jubail u Singapur.

Predstavnici brodarske industrije istaknuli su kritičnu važnost kanala. "Oko 30 posto svjetske sirove nafte prolazi kroz tjesnac", izjavio je Paolo d'Amico, predsjednik Međunarodne udruge neovisnih vlasnika tankera. "Ako vode postanu nesigurne, opskrba cijelog zapadnog svijeta mogla bi biti ugrožena."

Iako je situacija i dalje mutna, nagovještaj oružanog sukoba izazvao je strah u regiji koja je već na sukoba. Naime, globalna ekonomija upravo ovisi o slobodnom protoku nafte i plina iz zaljeva.

Trumpova administracija tvrdi da Iran mobilizira posrednike na Bliskom istoku kako bi napao američke snage kao odgovor na sve oštrije američke ekonomske sankcije, iako nije ponudio nikakve informacije koje bi potkrijepile taj zaključak.

Iran je posljednjih godina zaprijetio da će blokirati promet kroz tjesnac, kao odgovor na zapadne sankcije i napetosti sa Saudijskom Arabijom, ali nije to nikad do sad učinio.

"Vrlo smo zabrinuti zbog opasnosti da se sukob dogodi slučajno, s eskalacijom koja je nenamjerna na obje strane", izjavio je britanski ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt novinarima u ponedjeljak u Bruxellesu. "Mislim da nam je potrebno razdoblje mira kako bismo bili sigurni da svi razumiju što druga strana misli."

Novi rat? Cilj Iran: Ameri nisu ništa naučili iz krvoprolića u Iraku

Dok američki dužnosnici okrivljuju za napade Iran, nekoliko je dužnosnika upozorilo da još nema nikakvih konačnih dokaza za takve tvrdnje. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je kako je gospodinu Pompeu rekao "da smo zabrinuti zbog razvoja i napetosti u regiji, da ne želimo vojnu eskalaciju".

Trump je Iranu uveo široke sankcije u studenom. Od tada, iranski izvoz nafte, što im je glavni izvozni proizvod, pao je za više od 50 posto - na manje od milijun barela dnevno. Ovaj mjesec, Sjedinjene Države tražile su i preostalih pet iranskih kupaca da prestanu dobavljati naftu od Irana. Među kupcima koji su smanjili kupovinu iranske nafte su Indija i Turska, ali Kina i dalje kupuje od Irana i ne namjerava promijeniti politiku.

Oko 40 posto svjetske sirove nafte prevozi se kroz tjesnac Hormuz, najvažniji prolaz za isporuke nafte.To uključuje izvoz velikih proizvođača kao što su Kuvajt i Saudijska Arabija, tako da će svaka prijetnja vjerojatno dovesti do potresa na naftnom tržištu.

Posjeti Express