"Amerikanci Oluju proučavaju na vojnim školama"
Uoči obljetnice akcije Oluja i oslobođenja okupiranih teritorija Republike Hrvatske razgovarali smo s ministrom obrane Damirom Krstičevićem. Krstičević je bio sudionik te akcije. I to kao zapovjednik 4. gardijske brigade koja je, kao i druge srodne postrojbe HV-a, nosila presudan teret u toj sjajnoj vojnoj pobjedi.
Što za vas osobno, kao vojnika i zapovjednika koji je sudjelovao u oslobađanju Hrvatske, znači obljetnica vojno-redarstvene akcije Oluja?
Oluja je zaista kruna svih pobjeda u Domovinskom ratu te simbol junaštva i zajedništva. Čekali smo taj dan, dan kad smo donijeli mir i slobodu za Hrvatsku. Znali smo da radimo nešto posebno i korisno za hrvatski narod. Domovinski rat je temelj moderne hrvatske države i iz našeg naroda je izvukao ono najbolje. Ujedinio nas je i pokazao da nema toga, kad smo zajedno i imamo zajednički cilj, što se ne može napraviti.Odajem veliku zahvalnost hrvatskim braniteljima za sve što su učinili za današnji mir i slobodu.
Opišite nam tu zoru uoči početka operacije. Kako ste se osjećali, je li vas možda bilo strah od onoga što slijedi, primjerice, jeste li se bojali da možete poginuti, jeste li očekivali da će HV, pa i vaša 4. gardijska brigada tako brzo pregaziti postrojbe tzv. VRSK, kako ste s ljudima podijelili informaciju da se ide u akciju...?
U Knin smo zapravo ušli netom nakon 7. gardijske brigade jer je tako bila planirana i sama operacija. Kao i u svim ostalim operacijama, bilo je ključno brinuti o pripremi ljudi i opreme. Pri dobivanju same zadaće uvijek smo radili doista iscrpnu taktičku pripremu koja se u pravilu sastojala od prikupljanja maksimalno pouzdanih i svježih informacija o terenu, vremenu, neprijateljskim snagama, minskim zaprekama i svim drugim čimbenicima koji su mogli na bilo koji način utjecati na uspjeh same operacije. Kruna procesa je bilo zapovjedno izviđanje gdje bi članovi stožera brigade zajedno s ključnim zapovjednicima razradili i do najsitnijeg detalja utvrdili svaku pojedinost.
Pristup je uvijek bio isti - izvršiti zadaću u cijelosti, brzo i silovito, ali prije svega - sačuvati ljude! To je bilo zapravo ključno u pripremi svake operacije. Maksimalno sačuvati živote! To je upravo ono na što sam i najviše ponosan. Bio sam također ponosan na visoke moralne vrijednosti naših vojnika. Ključ uspjeha su bili ljudi, hrabri i odlučni hrvatski branitelji, koji su bili predani ostvarenju cilju, a to je oslobađanje domovine.
Vi ste, zajedno s nizom zapovjednika iz Oluje, na onoj amblematskoj fotografiji s kninske tvrđave. Kako je došlo do snimanja te fotografije koja će zauvijek ostati kao simbol pobjede i jeste li tad bili svjesni važnosti tog trenutka?
Ulazak u Knin i podizanje hrvatske zastave bio je zaista nezaboravan povijesni trenutak, svi smo bili uzbuđeni i sretni. Knin je oslobođen za 31 sat, a operacija Oluja završila je za 84 sata. U rješenjima koja su primijenjena tijekom operacije oslobađanja došla je do izražaja spremnost i sposobnost Hrvatske vojske da u kratkom vremenu smjelim i neočekivanim potezima slomi otpor protivničke strane. Oluja sa stajališta vojnog umijeća i doktrine po kojoj je izvedena bez ikakve dvojbe pripada nečemu što možemo nazvati vrhunski provedenom operacijom. To je potvrdio i američki ministar obrane Mattis istaknuvši kako se operacija Oluja izučava u američkim vojnim školama. Mattisova izjava kako je Oluja dobro vođena operacija, koju su provele dobro uvježbane i opremljene snage uz dobre političke smjernice, veliko je priznanje za Republiku Hrvatsku i hrvatskog vojnika.
Hrvatska vojska redovito visoko kotira u istraživanjima o povjerenju građana RH u državne institucije. Istina je da, za razliku od društva koje je polarizirano, u HV-u nema takvih pojavnosti. Kako to komentirate?
Vojska proizlazi iz naroda i njemu služi. Iznimno sam ponosan što je Hrvatska vojska za 2017. dobila nagradu ‘Ponos Hrvatske’. Naša je obveza i dužnost pružiti pomoć našem narodu u nevolji. Velik angažman hrvatski vojnici pokazali su u obrani od poplava, protupožarnoj sezoni i saniranju snježnih padalina. Uz zajedništvo i ljubav prema domovini, ne postoji prepreka koju zajedno ne možemo premostiti. Otvorili smo vojsku narodu, važne obljetnice slavimo na trgovima zajedno s građanima. Vidjeli ste proslavu 27. obljetnice Hrvatske vojske na zagrebačkom Jarunu i Markovu trgu, proslavu 4. gardijske brigade na Rivi, gdje nam se tim povodom pridružilo više desetaka tisuća ljudi, kao i u Zadru, na obilježavanju Maslenice. Bez te povezanosti s narodom nema ni jake Hrvatske vojske. Drago mi je što su to građani prepoznali.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Posljednjih godina puno se radi na modernizaciji HV-a. U vašemu mandatu dogovorena je kupnja borbenih zrakoplova F-16 iz Izraela, a to je najskuplja akvizicija do sada. Hoće li Hrvatska imati snage nastaviti s modernizacijom?
Poučeni prošlošću i Domovinskim ratom, svjesni smo kako bez sigurnosti nema ni prosperiteta ni gospodarske stabilnosti. Sigurnost je prvi preduvjet razvoja društva. S obzirom na suvremene sigurnosne ugroze, modernizacija i nove sposobnosti su nužne kako bismo pravovremeno mogli reagirati te odgovoriti na nove izazove i potencijalne prijetnje. Višenamjenski borbeni avion je u funkciji odvraćanja, to je strateška infrastruktura države. Pri donošenju odluke bili smo racionalni, vodili smo brigu i o svim drugim segmentima društva. Bitne su nam škole, vrtići, zdravstvo, ali bitna nam je i sigurnost. U ratu smo se itekako uvjerili koliko je to bitno.
Mi s F-16, Srbi pak uzimaju MiG-ove 29, bošnjački političari šire namjensku proizvodnju... Vodi li se u regiji mini utrka u vojnom opremanju?
Ne! Svaka država ima pravo na obranu i zaštitu svojeg suvereniteta. Nabava višenamjenskog borbenog aviona je u funkciji odvraćanja i zaštite suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti naše države, a Hrvatska je odgovorna članica NATO-a i Europske unije, što ističu i saveznici.
Američki predsjednik Trump baš jako kritizira NATO i tvrdi da su države članice nezahvalne jer Washington uvelike plaća našu sigurnost. S druge strane, vi imate odlične i prisne odnose s generalom Mattisom, američkim ministrom obrane. Isto tako, američka država značajno pomaže opremanje HV-a. Kako to objašnjavate?
Sjedinjene Američke Države su najvažniji strateški partner Hrvatske u području obrane i sigurnosti. Nedavni posjet američkog ministra Mattisa Hrvatskoj snažna je potvrda izvrsnih odnosa SAD-a i Republike Hrvatske. Ministar Mattis je na sastanku u Zagrebu potvrdio predanost SAD-a sigurnosti i stabilnosti jugoistočne Europe te istaknuo Hrvatsku kao primjer lidera na ovim prostorima. Izrazito sam ponosan na riječi ministra Mattisa koje je izrekao u Pentagonu prilikom mojeg službenog posjeta i u Zagrebu ove godine, kad je istaknuo da je Hrvatska mala zemlja koja se bori znatno iznad svoje kategorije. Također, Mattis je pohvalio Hrvatsku vojsku riječima: ‘Bolje mala vojska s borcima koji znaju za što se bore, nego velika vojska s vojnicima bez cilja’. Nemjerljiv je doprinos SAD-a u opremanju Hrvatske vojske kroz razne donacije te kroz obuku i školovanje naših pripadnika. Već 22 godine smo prijatelji i partneri s Nacionalnom gardom Minnesote, stoga sam jako zadovoljan s dostignutom razinom suradnje. Iznimna mi je čast što će na ovogodišnjoj proslavi 23. obljetnice Oluje u Kninu sudjelovati zapovjednik Nacionalne garde Minnesote i zapovjednik zrakoplovstva iz Minnesote. Ovo je još jedan iskaz poštovanja prema hrvatskom narodu.
Što biste rekli onima koji kažu da je NATO koncepcija zajedničke obrane zastarjela?
NATO je najjači i najdugovječniji vojno-politički savez u povijesti. Zajedničke demokratske vrijednosti, ali i pitanja zajedničke sigurnosti dijeli ukupno 29 država članica. Svi ti kritičari moraju biti svjesni kako današnje globalne izazove i ugroze ne može samostalno rješavati ni jedna država, pa tako ni Hrvatska. Stoga nam je osim izgradnje i razvoja operativnih sposobnosti izuzetno važna izgradnja savezništva i jačanje partnerstva s drugim državama. Naša namjera je i dalje nastaviti suradnju s drugim saveznicima u području obrane i sigurnosti te učiti samo od najboljih. Zajedno smo jači i spremniji.
Vidjeli smo da je Hrvatska vojska povezana s različitim sferama društva. Veličanstveno ste dočekali ‘vatrene’ u Zagrebu, Splitu i Zadru, a brodovi Hrvatske ratne mornarice ispratili su i glazbenoga genija Olivera Dragojevića na posljednji ispraćaj. Otkud ta povezanost vojske sa sportom i glazbom?
Hrvatska vojska je još od Domovinskog rata povezana s narodom. Dio smo društva i želimo dati svoj doprinos važnim događajima te nam je čast i ponos u tome sudjelovati. Hrvatskoj ratnoj mornarici Oliver će ostati u posebnom sjećanju zbog njihove himne ‘Mi smo hrvatski mornari’, koju pjevamo na svakoj obljetnici. Bila nam je čast što smo brodovima Hrvatske ratne mornarice ispratili glazbenu legendu, čije će se prekrasne pjesme zauvijek pamtiti. Sjećam se kad je Oliver Dragojević zajedno s glazbenicima obilazio vojnike na položajima u Dalmaciji. Ovaj veliki umjetnik i istinski glazbeni genije svojim je životom i radom pokazao kako se voli Hrvatska te je svoju ljubav prema domovini živio ne samo kroz svoje pjesme, nego i konkretnim djelima. Također, Hrvatska vojska i sport su posebno povezani. Ovu godinu proglasili smo Godinom spremnosti i aktivnosti hrvatskog vojnika. Zapovjednicima Hrvatske vojske izbornik Zlatko Dalić, Ivica Tucak i Miroslav Ćiro Blažević održali su motivacijska predavanja na temu ‘Put do uspjeha’. Od početka Svjetskog nogometnog prvenstva je Hrvatska vojska bodrila naše ‘vatrene’ i bila nam je velika čast dočekati naše dečke s dva MiG-a pri ulasku u hrvatski zračni prostor. Naši reprezentativci pokazuju zajedništvo, timski duh koji je vrlo bitan i kod pripadnika Hrvatske vojske. Zajedno i uz ljubav prema domovini možemo ostvariti sve ciljeve, a dokaz su naši viceprvaci ‘vatreni’ i brončane ‘barakude’, na čije uspjehe smo iznimno ponosni.
-
FOTOGALERIJABura u Dalmaciji vjetrenjače od 65 tona kida kao igračke, cijena jednoj je milijun i pol €
-
U UKRAJINSKOJ VINICIDok se elitni odredi ustaša bore u Staljingradu, Pavelić leti na sastanak s Hitlerom
-
BIZNISI TOME PAVIĆAZrikavac kao Bob Graditelj: Ćopili su ga taman kad je krenuo graditi vile u Zagrebu
-
ZASTRAŠUJUĆE ORUŽJEPutinov projekt zvan Orešnik: 'Lješnjak' stoji 10 milijuna € i leti deset puta brže od zvuka
-
SUSRETI S DIKTATOROMMemoari Merkel: Putin nije rekao niti riječi o zločinima Srba pri raspadu Jugoslavije