Zapovjednik američkih kopnenih snaga za Europu i Afriku, general Chris Donahue, izjavio je da bi NATO snage mogle zauzeti snažno utvrđenu rusku Kalinjingradsku oblast "u vremenskom roku koji dosad nije viđen", ako bi to bilo potrebno. Kalinjingradska oblast, smještena između Poljske i Litve, u potpunosti je okružena teritorijem NATO-a i široka je svega 75 kilometara. General Chris Donahue izjavio je da savezničke sposobnosti danas omogućuju njezino brzo zauzimanje sa zemlje, brže nego ikad prije.

Ova izjava dolazi u kontekstu pojačanih napetosti između NATO-a i Rusije, kao i uvođenja nove savezničke strategije pod nazivom "Linija odvraćanja na istočnom krilu" (Eastern Flank Deterrence Line). Cilj strategije je Jačanje kopnenih snaga integracija obrambene industrije, uvođenje standardiziranih digitalnih sustava i lansera za bržu i učinkovitiju koordinaciju na bojištu Cilj inicijative je povećati borbenu spremnost i interoperabilnost među članicama NATO-a u regiji istočne Europe. Ruski zastupnik Leonid Slucki, predsjednik Odbora za vanjske poslove Državne dume, upozorio je da bi bilo kakav napad na Kalinjingradsku oblast izazvao odmazdu.

 - Napad na Kalinjingradsku oblast jednak je napadu na Rusiju. Uz sve odgovarajuće protumjere, uključujući i uporabu nuklearnog oružja - rekao je Slucki za TASS. 

Ruska enklava

Kalinjingrad, ruska enklava bez izravne kopnene veze s ostatkom Rusije, jedna je od najmilitariziranijih regija u Europi i predstavlja potencijalnu točku sukoba između NATO-a i Rusije. Središte je ruske Baltičke flote. Od 1990-ih do početka 2016. godine Rusija nije imala impozantne vojne snage u enklavi. Vojna prisutnost se počela pojačavati od 2021. godine. Vojne snage su ojačane teškim i raznolikim naoružanjem — raketama, ratnim brodovima, oklopnim vozilima i trupama. Te su trupe činile jedinice 11. armijskog korpusa, čija je nominalna snaga kopnenih jedinica iznosila između 12.000 i 18.000 vojnika, uključujući tenkove T-72, oklopne transporter BTK, mobilne raketne bacače i artiljeriju. Uz to, u Kalinjingradskoj oblasti nalazila se teško mehanizirana 336. gardijska brigada pomorske pješadije, opremljena oklopnim transporterima BTR, s barem jednim bataljunom sposoban za zračne desante. Zrakoplovstvo u oblasti činile su četiri eskadrile s mješavinom zrakoplova Su-30SM, Su-24 i Su-27, koje je podržavala snažna protuzračna i proturaketna obrana, uključujući četiri bataljuna sustava S-400.

Godine 2022., Baltička flota imala je 52 površinska ratna broda, uključujući četiri nova korveta klase Steregushchiy naoružana krstarećim raketama, jednu podmornicu klase Kilo te brojne brodove za potporu. Dva korveta klase Buyan naoružana su kopneno-namjenskim krstarećim raketama Kalibr.

Kalinjingradska oblast bila je opsežno naoružana kopnenim raketama, uključujući desetke nuklearno sposobnih balističkih raketa Iskander (SS-26) s dometom većim od 300 milja, te protubrodski raketni sustav Bastion-P s raketama Oniks P-800 (domet od 75 do 210 nautičkih milja). Karta iz izvještaja Centra za pomorsku analizu (CNA) iz 2021. godine, o vojnoj konfiguraciji Zapadnog vojnog okruga Rusije, ilustrira dubinu ruske militarizacije ove oblasti.

NATO bi mogao osvojiti enklavu, ali...

Kao i s drugim dijelovima ruskih oružanih snaga, rat u Ukrajini ostavio je traga i na postrojbama koje su izvorno bile stacionirane u Kalinjingradu, budući da je Rusija premještala jedinice iz raznih regija kako bi nadoknadila gubitke u invaziji. Prema nekim američkim izvorima, 11. armijski korpus premješten je u Ukrajinu u proljeće 2022. te je pretrpio velike gubitke u borbama kod Harkiva tijekom kolovoza i rujna iste godine. Također je jedan bataljun 336. gardijske brigade pomorske pješadije navodno raspoređen u Ukrajinu, što dodatno potvrđuje iscrpljivanje ruskih snaga iz Kalinjingradske oblasti zbog sukoba.

 - NATO bi u konvencionalnom ratu mogao brzo uzeti Kalinjingradsku oblast, ali bi onda došao odgovor iz Rusije. To je teritorij Rusije, on je enklava kao Dubrovnik u Hrvatskoj, ali to je dio Ruske Federacije i Moskva bi ga odmah branila, potencijalno uključujući i nuklearno oružje - rekao nam je vojni analitičar Marinko Ogorec. Dodao je da Rusi tamo imaju nuklearne sposobnosti i da ih se ne bi libili koristiti kao što je rekao i Dmitrij Peskov. 

ŽUŽALKA Jezivi ruski signal i danas možete čuti. Neki tvrde da ima veze s 'Mrtvom rukom'

 - Oni tamo imaju nuklearno oružje. Oni tamo imaju nuklearne sposobnosti. Imaju lansere s taktičkim nuklearnim oružjem koje bi vjerojatno u tom trenutku bilo upotrijebljeno. Bojim se da bi to bio početak Trećeg svjetskog rata - rekao je Ogorec. Smatra da bi napad bio neracionalan i da ne postoji ugroza NATO-a od Rusije.

 - Rusija se muči s Ukrajinom i sada pričati da je prijetnja NATO-u je nerealna. Na Baltiku postoji bojazan od Rusije zbog negativnih povijesnih iskustava, ali dok god će izdvajati pet posto BDP-a za obranu, Trump će ih štiti od Rusije. Razumljivo je da se Poljska, Latvija, Litva i Estonija boje Rusije zbog povijesnih iskustava. U tom kontekstu je naoružavanje razumljivo. Moguće je da Putin ima apetita za Baltičke zemlje, ali do sada nije pokazao interes i motiv za njima. Te zemlje imaju strateški značaj za Rusiju, ali ne kao Ukrajina koja je drugačija priča. Ipak, treba biti pažljiv je da je Putin nepredvidljiv - tvrdi Ogorec.