Situacija s otkazom časni Miljenki Grgić na Katoličko bogoslovnom fakultetu u Splitu upravo dobija novi zaplet jer se časna-pobunjenica protiv načina kako se vodi KBF - koje se pokušavaju riješiti i ne mogu je ušutkati - služi društvenim mrežama. Kaže da je ona žrtva i da je, unatoč tome, ona ta koja je dobila drugu kanonsku opomenu.  

"Dobila sam odgovor na moje pismo hrvatskim biskupima. Moja provincijalna glavarica dala mi je drugu kanonsku opomenu i započela je moj izgon iz samostana. Da, točno ste pročitali. Moja poglavarica odradila je taj prljavi posao uklanjanja i ušutkavanja žrtve“, napisala je Miljenka Grgić u objavi na Facebooku.

"Ako se crkvene nepravde ne isprave, nego se žrtve diskreditira i ukloni, žrtve će napustiti instituciju Crkve, ali iz nje neće otići same. Sa žrtvama će instituciju Crkve napustiti i Bog da stvori sebi novi narod koji donosi plodove Kraljevstva Božjega“, napisala je Grgić, pozivajući se na Evanđelje po Mateju.

Inače, u katoličkom kanonskom pravu, kanonska opomena je službeno upozorenje koje crkvena vlast daje osobi za koju smatra da je počinila prijestup ili ustraje u ponašanju koje nije u skladu s crkvenim propisima. Kod redovnica (časnih sestara), druga kanonska opomena obično znači da je već prethodno izrečena prva opomena te da problem nije riješen ili je osoba nastavila s istim ponašanjem. Druga opomena predstavlja ozbiljniji korak u postupku i služi kao dodatna prilika za ispravak prije mogućih daljnjih kanonskih mjera. Ako se radi o postupku koji može dovesti do otpusta iz redovničkog instituta, kanonsko pravo predviđa da se redovnici daju formalna upozorenja i mogućnost obrane prije donošenja konačne odluke. Moguće je dakle da druga kanonska opomena uistinu vodi ka izgonu iz samostana, kao što kaže časna u objavi na društvenim mrežama. 

Miljenka Grgić početkom travnja javno je objavila da joj je uručen otkaz na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, tvrdeći da je odluka donesena kako bi se zaštitilo određene osobe u vrhu fakulteta. Nakon toga u javnosti su otvorena brojna pitanja o upravljanju KBF-om, ranijim sudskim postupcima, zapošljavanjima te kriterijima donošenja odluka unutar institucije.

Splitski KBF nije običan fakultet. On obrazuje buduće svećenike, vjeroučitelje, teologe i ljude koji će sutra oblikovati crkveni i društveni govor. Upravo zato svaka ozbiljna sjena nad njegovim radom ima veću težinu od obične administrativne epizode. Ono što se događa na takvoj ustanovi ne tiče se samo zaposlenika, dekana, velikog kancelara ili užeg akademskog kruga. Tiče se i vjernika, studenata, Crkve u Hrvatskoj i javnosti koja ima pravo znati funkcioniraju li institucije koje se pozivaju na moral doista prema moralnim kriterijima, pisao je prije nekoliko tjedana Ivan Horvat za portal Točkazarez. 

Kako piše Slavonija.in, Miljenka Grgić rođena je 1974. u Sinju, a podrijetlom je iz sela Vedrine koje pripada gradu i župi Trilj u Cetinskoj krajini. Po završetku Prirodoslovne gimnazije u Sinju pristupila je Družbi sestara Služavki Maloga Isusa, te uzela redovničko ime s. Marija Miljenka. Od 1996. do 2002. pohađala je filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu gdje je diplomirala teologiju. Od 2003. do 2014. studirala je na Papinskom biblijskom institutu u Rimu gdje je magistrirala (2008.) i doktorirala (2014.) biblijske znanosti. Od 2016. djeluje kao postdoktorandica, a od 2021. kao docentica pri Katedri Svetoga pisma Staroga zavjeta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu.  

Početkom travnja objavila je na svom Facebooku da joj je veliki kancelar Zdenko Križić odlučio dati otkaz tvrdeći da je ovaj to učinio kako bi zaštitio dekana Ivana Bodrožića. U objavi je otvoreno prozvala odgovorne i postavila moralno pitanje izbora, koje je izazvalo snažne reakcije u javnosti, navodi Slavonija.in. 

U središtu slučaja nalazi se i pravomoćna sudska odluka kojom su, prema dostupnim informacijama, prekršajno kažnjeni dekan Alojzije Čondić i KBF zbog zapošljavanja osobe koja nije ispunjavala uvjete za radno mjesto. Takva odluka, protiv koje nema žalbe, podrazumijevala je i raskid ugovora o radu s tom osobom. Kako do toga nije došlo, odgovornost se, prema navodima, dovodi u vezu s dekanom Bodrožićem i velikim kancelarom Križićem.

Problemi na KBF-u traju već godinama. U javno dostupnim zapisnicima Fakultetskoga vijeća navodi se kako je još 10. lipnja 2021., u vrijeme dekana Mladena Parlova i velikog kancelara Dražena Kutleše, jednom djelatniku uručen izvanredni otkaz. Naknadno je utvrđeno da je otkaz bio nezakonit, zbog čega je KBF morao isplatiti odštetu od 10.000 eura.

U zapisniku sjednice iz 2019. godine spominje se i prijava koju je podnio Ivan Tadić protiv Jadranka Garmaz zbog navodnih prijetnji. Tadić je, ne navodeći ime Jadranke Garmaz, izjavio da mu je svjedok prenio te prijetnje: „Ako se Tadiću što fizički dogodi, znaj da sam ja to napravila.’ Te prijetnje doživio je kao prijetnje smrću, pa je to prijavio policiji i pokrenuo kazneni postupak koji je u tijeku, piše Slavonija.in. 

Dodatne kontroverze izazvala je i odluka nadbiskupa Križića o imenovanju svećenika osuđenog za pedofiliju na župničku službu, što je u suprotnosti s načelom nulte tolerancije koje Crkva službeno zagovara. Najnoviji slučaj svećenika Mišela Grgurića iz Gospića optuženog za uznemiravanje jednoga sjemeništarca postavlja pitanje kojim kriterijima se nadbiskup Križić vodio i vodi u upravljanju i imenovanjima i davanjima otkaza u biskupijama koje su mu povjerene i je li s tim upoznata Sveta Stolica, pisala je Slavonija.in.

"U kontekstu svih navedenih događaja, postavlja se niz pitanja za dekana Bodrožića i velikog kancelara Križića: je li sestra Miljenka Grgić jedina osoba koja je dobila izvanredni otkaz u njihovu mandatu, planiraju li nove takve odluke te jesu li i drugi slučajevi, poput optužbi za plagijat ili spornog zapošljavanja dekana Bodrožića, adekvatno riješeni."

O splitskom KBF-u već se godinama govori kao o ustanovi opterećenoj unutarnjim podjelama i sporovima. U crkvenim krugovima spominjalo se da je svojedobno Vatikan upravo zato poslao Dražena Kutlešu u Split kako bi stabilizirao stanje na Fakultetu. Spominjalo se i da su postojali profesori čiji su istupi ili stavovi bili problematični u odnosu prema papi Franji i njegovu pontifikatu, pisala je Tockazarez. Nakon Kutleše u Split je došao nadbiskup Zdenko Križić. Kao splitsko-makarski nadbiskup on je i veliki kancelar KBF-a, što znači da njegova odgovornost nije samo simbolična ni protokolarna. On nije tek počasni gost na akademskim svečanostima. Njegova je uloga vezana uz crkveni identitet i institucionalni nadzor Fakulteta.

Sestra Miljenka Grgić u javnosti se predstavlja kao osoba koja smatra da je žrtva nepravde i koja se ne boji o tome govoriti. Već sama ta činjenica zaslužuje ozbiljan odgovor, a ne institucionalno slijeganje ramenima, navodi Tockazarez.  Najveći problem splitskog KBF-a možda više nije nijedan pojedinačni slučaj. Problem je dojam kontinuiteta. Jedan slučaj mogao bi biti nesporazum. Dva slučaja mogla bi biti loše upravljanje. Ali ako se godinama nižu sporovi, prozivke, sudski postupci, otkazi, šutnje i nedorečena objašnjenja, onda se mora pitati postoji li na Fakultetu dublji obrazac, navodi Tockazarez.