Amerikanci povezani s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i Bijelom kućom pokušavaju se infiltrirati u Grenland. Riječ je o najmanje trojici Amerikanaca koji su, između ostalog, sastavili popis imena građana Grenlanda koji podržavaju planove Donalda Trumpa za preuzimanje Grenlanda, otkrile su danske obavještajne službe, doznaje DR. Obavještajci su raskrinkali mrežu u kojoj su bile najmanje tri osobe uključene u operacije. Objavili su i da znaju njihova imena te da su bliski predsjedniku Donaldu Trumpu, ali odlučili su da neće objaviti identitete kako bi zaštitili izvore. Zasad se ne zna jesu li radili po nalogu Bijele kuće ili samostalno.

Ovaj diplomatski skandal je samo jedan u nizu niske incidenata između kraljevine Danske i SAD-a, otkada se Trump opet vratio u Ovalni ured i aktualizirao pitanje aneksije strateški i resursno važnog otoka. Kako je pisao Express, Trump je u svibnju predložio Grenlandu status kojim bi otok mogao ući u američku sferu utjecaja, slično sporazumima koji postoje s nekoliko pacifičkih otočnih država, izvijestio je Reuters. Trump je i prije početka mandata govorio o pripajanju Grenlanda s njegovih 57.000 stanovnika te njegovu integraciju u Sjedinjene Države. Nije isključio mogućnost upotrebe vojne sile za preuzimanje kontrole nad otokom, koji je autonomni teritorij koji obuhvaća jednu trećinu Kraljevine Danske. Inzistira na tome da status Grenlanda predstavlja nacionalni sigurnosni izazov za SAD dok Rusija i Kina povećavaju operacije u Arktičkom krugu, a SAD traže kontrolu nad mineralnim resursima: Južni dio Grenlanda bogat je brojnim mineralima, uključujući široko korištene metale i nekoliko nalazišta rijetkih zemalja – 25 od 35 minerala koje Europska komisija smatra "kritičnim sirovinama", piše Newsweek. 

Zašto Trump želi Grenland?

Američka kontrola nad Grenlandom dala bi Sjedinjenim Državama pristup otoku kojeg smatraju ključnim za svoju obranu. Reuters je u listopadu 2020. Grenland opisao kao “sigurnosnu crnu rupu” za SAD i saveznike, zbog njegovih 44.000 km obale koje je teško nadzirati. “Više puta od 2006. godine strani brodovi su se neočekivano ili bez potrebnih protokola pojavili u vodama koje NATO saveznik Danska nastoji braniti”, navodi Reuters. Otkrivanje stranih plovila, uključujući rusku podmornicu, često se događa slučajno. Potencijalna sigurnosna prijetnja su ruski brodovi za koje se vjeruje da mogu presresti ili prekinuti podmorske komunikacijske kablove u slučaju sukoba.

Studija RAND korporacije iz 2021. izrazila je zabrinutost da bi se Grenland mogao “privući u orbitu Rusije ili Kine” ako bi stekao neovisnost od Danske. Rasmus Sinding Søndergaard iz Danskog instituta za međunarodne studije rekao je 2025. da SAD imaju legitimne sigurnosne brige u vezi Grenlanda koje Danska ne štiti adekvatno. Rusija je znatno sposobnija za kopnenu borbu u Arktiku nego SAD, a Grenland može biti ranjiv na invaziju.

Kontrola GIUK prolaza

SAD smatraju kontrolu GIUK prolaza (Grenland–Island–Ujedinjeno Kraljevstvo) ključnom za pomorsku obranu istočne obale SAD-a, a neometan pristup Grenlandu neophodan je za kontrolu tog prolaza. Tijekom rata prioritet je “zatvoriti prolaz” i spriječiti neprijateljsku mornaricu da izađe iz Norveškog mora i približi se SAD-u. Godine 1957. SAD su predvodile najveće mirnodopske mornaričke vježbe u povijesti, Exercise Strikeback, fokusirane na sprječavanje prolaza “Narančaste flote” blokadom s više stotina ratnih brodova. Tijekom Hladnog rata cilj je bio spriječiti sovjetske podmornice s nuklearnim naoružanjem da se približe Washingtonu i New Yorku.

S rastom dometa ruskih raketa značaj kontrole prolaza se smanjio, no početkom 21. stoljeća ponovno je postao prioritet zbog povećanja prijetnje hibridnog rata. Rusija je pojačala vojnu aktivnost u Arktiku i surađuje s Kinom, koja želi uspostaviti Polarnu svilu cestu. NATO svake godine provodi vježbe Northern Viking, a 2024. godine uključile su se američka Šesta flota, stalne pomorske snage, islandska policija i obalna straža, fokusirane na obranu prolaza.

Sigurnost zračnih prilaza

Zračni prostor Grenlanda smatra se od vitalne važnosti za zračnu obranu SAD-a i Kanade. SAD traži od Danske bolje nadgledanje zračnog prostora iznad Grenlanda, a RAND-ova studija iz 2022. sugerirala je integraciju Grenlanda u NORAD kao način poboljšanja nedostataka danskih zračnih obrana.

Pristup prirodnim resursima

Sjedinjene Države mogle bi dobiti pristup ogromnim količinama prirodnih resursa, uključujući naftu i rijetke minerale. Prema procjeni Američke geološke službe, podmorje Grenlanda sadrži oko 17,5 milijardi barela sirove nafte i 4,19 bilijuna kubičnih metara prirodnog plina. Otok ima najveće rezerve rijetkih zemalja izvan Kine. Dvije trećine slatke vode na planeti, izvan Antarktike, smrznute su u Grenlandu, a njegovo kamenje ima iznimnu sposobnost obnavljanja tla i izravnog hvatanja ugljika iz zraka.

NOVI RAT? Trump je poslao brodove prema Venezueli. Tamo ih čeka četiri milijuna naoružanih milicajaca

Stručnjaci predviđaju da bi do 2050. godine oko 5% svjetske pomorske trgovine moglo koristiti arktičke pomorske rute. Klimatske promjene bi mogle već do 2030. godine učiniti Sjeverni morski put prvim takvim putem bez leda, povezujući Atlantski i Tihi ocean te čineći resurse Grenlanda dostupnijima. Sjeverozapadni prolaz je 6.900 km ili četiri dana kraći put od istočne obale SAD-a do Azije i od zapadne obale SAD-a do Europe u usporedbi s Panamskim kanalom; takve rute čine tri petine prometa kroz kanal. Prvi komercijalni brod prešao je taj prolaz 2013. godine, štedeći 200.000 dolara; deset brodova prošlo je njime 2024., a očekuje se da će prolaz biti otvoren četiri mjeseca godišnje do kraja 21. stoljeća.